VEČERNJI LIST: DOBRO JE ŠTO STE RAZBORITI

ZAGREB, 25. studenoga (Hina) - Carl Gustaf Stroehm, poznati njemački novinar, publicist i stručnjak za jugoistočnu Europu, izjavio je, u intereviewu Večernjem listu, da se "Srbi, njihov intelektualni i politički vrh, još nisu oslobodili kompleksa velike države... Osnovna je zabluda srpske politike da vjeruje, na kraju 20. stoljeća, kako nešto može ostvariti teritorijalnim osvajanjima". Govoreći o bivšoj Jugoslaviji, on je rekao da je ona "imala na Zapadu veliki ugled... Zapadnim političarima bilo je isprva teško shvatiti da se ta tvorevina raspala, pogotovo što je Zapad u nju uložio više od 80 milijardi dolara... Zbog toga su iluzije o Jugoslaviji postajale tako dugo, a, na neki način, postoje i danas". Prema Stroehmu, "novu realnost prvi su shvatili Nijemci i Austrijanci, poglavito iz povijesnih razloga". Međutim, on je upozorio "da nije došlo do njemačkog ujedinjenja, Njemačka ne bila u stanju tako se zauzimati za Hrvatsku". Osvrćući se na novu svjetsku situaciju, a poglavito na ulogu SAD nakon raspada SSSR-a, Stroehm je primijetio, među ostalim, da je "bosanski rat pokazao da je cijeli NATO pakt prilično nemoćan. On je bio pripravan za frontalne sukobe s velikom silom, dok za ovakve ograničene sukobe naprosto nema potrebnih jedinica, snaga, tehnike, npr. tisuća padrobanaca za Nagorni Karabah ili Bosnu?". Svjetske su sile, prema njemu, "očekivale da će Srbija moći održati Jugoslaviju na civilizirani način. To razočaranje međutim ne znači da su one izgubile iz vida sve mogućnosti za obnovu Jugoslavije. I dalje tvrde da je njima jednostavnije imati na ovome prostoru nekakvu državnu zajednicu, nego više malih". Glede tzv. treće Jugoslavije, Stroehm je rekao: "Dapače, u tim se zemljama, posebno u Engleskoj, čuje da je učinjena velika pogreška kada se popustilo njemačkom pritisku i priznalo Hrvatsku i Sloveniju. Sada se opet čuju tvrdnje da je baš to priznavanje prouzročilo rat, a zaboravlja se da je rat započeo i prije priznavanja i da je baš kašnjenje u priznavanju omogućilo razbuktavanje rata! Da je Zapad bio dosljedan u bosanskoj krizi, ovakvih užasa ne bi bilo". Odgovarajući na pitanje o međunarodnom položaju Hrvatske, Stroehm je rekao da su "Hrvati mnogo kritizirani i napadani u zapadnoj javnosti. Hrvati su se u ovim teškim zbivanjima, u cjelini gledano, ponašali vrlo umjereno i oprezno, razborito... Dakle, umjereno ponašanje Hrvata, izbor srednje demokratske linije, sve to učvršćuje položaj Hrvatske u svijetu". Osvrćući se na ulogu UNPROFOR-a, on je rekao da "on neće ispuniti sve što Hrvati očekuju od njega... Održavat će se status quo... Držim da je on donio internacionalizaciju hrvatsko-srpskih odnosa, time se ni hrvatsko pitanje više ne može marginalizirati... Vanjski čimbenici drže da jedna strana ne smije biti totalno poražena, a druga totalni pobjednik. Rješenje se traži u kompromisu. Hrvatska se ne može postaviti protiv cijelog svijeta, kao Srbija, koja na duži rok ne može uspjeti". O hrvatskoj situaciji u BiH, Stroehm je rekao da "na Zapadu nije sasvim jasno da se ne može izjednačavati žrtvu i agresora, te se Hrvatska od vremena na vrijeme predstavlja kao nekakav mini agresor. Hrvati u BiH provode autohtonu politiku, i ne može se Tuđmanu predbacivati sve što oni čine. Govoriti da je i Hrvatska - manje, ali ipak kriva za krizu u BiH, znači pravdati vlastitu političku nemoć i prikrivati vlastitu negativnu političku ulogu". Stroehm očekuje neke promjene u europskoj politici, kao i u politici SAD, "premda ne očekujem da su one voljne cjelovito riješiti balkanki problem". Prema njemu, "tražiti od Hrvata da dvije godine nakon rušenja komunističke vlasti uspostave idealnu demokratsku državu, doista je previše... Sloboda tiska trebala bi ići brže i već ide. Zanimljivo je da najviše kritika vlastima za 'novi totalitarizam' upućuju uglavnom bivši istaknuti komunistički novinari... Demokraciju ne mogu graditi očajni ljudi. Držim da, na duži rok, Hrvatska ima dobru budućnost". List je u okviru objavio njegovo objašnjenje svojevremenog puta Genshera u Beograd. "Bio je uvjeren da će izaći iz zrakoplova, reći Srbima da ne čine takve gluposti i da će ga oni poslušati, jer će im zaprijetiti da više neće dobivati njemačku pomoć i sl. Ispalo je tako da njegov dolazak Srbima nije značio ništa, dapače, čak su od njega srpski carinici zatražili putovnicu... Sve je to za Genshera bilo jako ponižavajuće i od tada je za njega Jugoslavija bila mrtva. A tada počinje srpska antinjemačka propaganda", kaže Stroehm u razgovoru za Večernji list. (Hina) mc 250131 MET nov 92