PREGLED PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA STRANIH RADIO I TELEVIZIJSKIH POSTAJA

I EMISIJA STRANIH RADIO I TELEVIZIJSKIH POSTAJA ZAGREB, 25. studenoga (Hina) BRITANSKI RADIO - BBC Pregled britanskoga tiska The Independentov izvjestitelj za pitanja obrane Christopher Bellamy razmatra trenutačna zbivanja na liniji fronte između Travnika i Jajca u središnjoj Bosni i dovodi ih u vezu s prisutnošću jedinica britanske vojske na tom području.Vojska je jučer zanijekala proturječna izvješća po kojima je britansko patroliranje Bosnom usporilo srpsku agresiju. Poglavito se govorilo da je postavljanje lakih tenkova i oklopnih vozila na obrambene položaje u blizini skladišta UN u Travniku, spriječilo ofenzivne aktivnosti bosanskih Srba. Takvu je izjavu dao na konferenciji za novinstvo u Sarajevu tamošnji predstavnik UN. Christopher Bellamy ističe kako zbrka oko uloge oklopnih vozila UN najbolje otkriva težinu britanske misije. Njima je dopušteno otvarati paljbu u osobnoj obrani, ali ne na način koji bi utjecao na odvijanje građanskoga rata. Glasnogovornik UN, međutim, vjeruje kako je trideset oklopnih vozila te dvadeset i četiri laka tenka pomoglo u smanjenju napada na Travnik. "Od pada Jajca prije tri tjedna, Srbi stalno bombardiraju Travnik u nastojanju da pučanstvo prisile na bijeg, što je njihova uobičajena taktika, piše list i nastavlja. "Njima nedostaje snage i odlučnosti da bi poveli pješački napad na velike gradove". The Independent citira zapovjednika HVO u Travniku pukovnika Filipa Filipovića koji je posve siguran da je njegov grad sljedeći cilj srpskim snagama. On je potvrdio da je nakon pada Jajca ponovno uspostavljeno muslimansko-hrvatsko savezništvo, jer je to, po pukovnikovim riječima, pitanje opstanka. Christopher Bellamy još izvješćuje kako su jučer ratni brodovi španjolske i belgijske mornarice zaustavili prva dva broda za koje se sumnjalo da Jadranom prevoze oružje za Srbiju. No Srbi još uvijek lete helikopterima, protivno rezoluciji Vijeća sigurnosti od 8. listopada kojom su zabranjeni svi letovi nad BiH. RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW Pregled tiska Sve njemačke novine komentiraju posljednju terorističku akciju njemačke desnice - kukavičko ubojstvo dviju Turkinja i desetogodišnje djevojčice u Moellnu. Berlinski Tageszeitung piše: "Dok desni radikali, skinheadsi, neofašisti i još poneki hoće Njemačku osloboditi od stranaca, proširujući sustavno krug žrtava, ovo društvo ostaje dužno dokaz da je uistinu voljno zaštititi nenijemce". "Što su pouke zločina u Moellnu?", pita hamburški Bildzeitug i naglašava: "Nije više dovoljno desne radikale samo promatrati. Sada se mora zabranjivati i uhićivati! Više nije dovoljno za strance demonstrirati. Sada ih se mora braniti gdje god se oni nalazili! Rješavanje problema plime azilanata ne smije se više odgađati dok se jednom ne postigne konsenzus unutar stranaka. Političari su stvar predugo prepuštali stihiji. Nije više vrijeme za kuhanje političkih juha. Ugled Njemačke je na kocki i životi nedužnih". O situaciji u Jugoslaviji iz Beograda piše dopisnik lista Sueddeutsche Zeitung. "Nepunih mjesec dana prije izbora Milošević se ne mora suočiti s ujedinjenom oporbom. Glavne oporbene stranke DEPOS i Demokratska stranka Srbije nisu uspjele uspostaviti izborni savez protiv pravog vlastodršca u Beogradu. Ali i suradnja oporbe s jugoslavenskim predsjednikom i premijerom Ćosićem i Panićem ostaje maglovita. Milošević i dalje ima monopol na TV, osim na dva lokalna beogradska studija - Politiku i Studio B. Ostaje problematično i to hoće li na vrijeme stići oprema iz inozemstva namijenjena povećanju dometa tih dviju stanica, a postavlja se i pitanje hoće li vlasti odobriti postavljanje te opreme. Na američki zahtjev Vijeće sigurnosti izuzelo je od sankcija uvoz te opreme iz Velike Britanije", piše list. RADIO FRANCE INTERNATIONALE - RFI Pregled francuskoga tiska Le Mondov posebni dopisnik iz Bihaća pokušava pojasniti zbog čega to područje srpske snage, unatoč njihovoj vojnoj premoći, još nisu osvojile. Razloge pronalazi u njihovoj trenutačnoj zauzetosti operacijama u središnjoj Bosni oko Travnika, Maglaja i Tuzle te prisutnošću snaga UNPROFOR-a u Cazinskoj krajini. Srbi se zadovoljavaju redovitim topničkim napadima koje jedan strani promatrač naziva "vojnim terorizmom s ciljem zastrašivanja stanovništva i njegova iseljenja". Izostanak većih borbi bosanske snage su iskoristile kako bi konsolidirale svoje redove i bolje se naoružale. "Zasad dvije ili tri osobe dijele jedan 'kalašnjikov'." Le Monde i Liberation pišu da se oružje doprema iz Hrvatske, kojoj je u interesu sačuvati istočni koridor uz svoju granicu. Za razliku od drugih područja, u Cazinskoj krajini nema sukoba između muslimanskih i hrvatskih snaga. Nekoliko manjih terena osposobljeno je za prihvat zrakoplova koji svakog dana dopremaju oružje. Ali oružje se kupuje i od Srba iz krajine u Hrvatskoj. Inače, svjedoče dopisnici spomenutih listova, šverc oružjem i cigaretama najunosnija je gospodarska djelatnost.Dosegao je te razmjere da je nedavno jedan srpski časnik iz krajine bio osuđen u Beogradu zbog pokušaja prodaje dvanaest minobacača bosanskim snagama. Budući da je Cazinska krajina pod nekom vrstom protektorata snaga UNPROFOR-a i Međunarodnoga Crvenog križa, pomoć u hrani stiže redovito, što je razlog dolasku mnogih Srba na to područje, gdje se opskrbljuju hranom. Liberation bilježi da je pala cijena kutije cigareta - umjesto deset njemačkih maraka, ona se danas plaća samo četiri njemačke marke. "Humanitarni business jedina je preostala aktivnost", kaže jedan predstavnik humanitarnih organizacija, "što dodatno otežava našu akciju". Le Monde plastično slika unutrašnje sukobe između bosanskih vlasti na sjeveru i jugu Cazinske krajine, između Velike Kladuše, feuda Fikreta Abdića u kojem vlada relativno zatišje, i Bihaća i Bosanske Krupe, izvrgnutih stalnim bombardiranjima. Sukobljavaju se i lokalne vojne i političke vođe. Tako se Abdiću prigovara da se više bavi Agrokomercom nego obranom Kladuše. "Sve to djeluje na ratni moral boraca i pučanstva", naglašava Le Monde. Le Monde objavljuje i interview s Ronnie Braumannom, predsjednikom humanitarne organizacije 'Liječnici bez granica'. Osvrćući se na ulogu Francuske u jugoslavenskoj krizi, Braumann će se okomiti na činjenicu da humanitarna pomoć zamjenjuje političku nemoć. Kaže: "Svjedoci smo strahovitog slabljenja politike. Ono što se radi samo je prihvaćanje apsolutnog zla. Zna se da srpske vojske i milicije nastavljaju etničko čišćenje, da će isprazniti bosanska sela i gradove. Od njih se traži da nam dopuste uručenje nešto hrane i aspirina pučanstvu kako bi ih izliječili prije egzekucije. Smatram da smo svjedoci izdaje i humanitarnih i političkih načela. Dopušta se stvaranje novoga Reicha u Europi pod izgovorom složenosti situacije. Problem humanitarne pomoći Jugoslaviji uvelike je lažan. Postavlja sejedino zbog toga što se odustalo od svega ostalog, čak i od pokušaja da se zaustavi etničko čišćenje. Nije li Francuska odlučno ponovila u nekoliko navrata da nikakva vojna intervencija ne dolazi u obzir?! Pred zločinima protiv čovječnosti, koji se događaju u srcu Europe, u zaborav su pale ideje o novom svjetskom poretku u kojem više ne bi bilo mjesta za barbarstvo. Ne samo da se odustalo od načela političkog miješanja u cilju obustavljanja zločina, nego se odričemo i sredstava pritiska na tijek događaja". Braumann na kraju poručuje budućim diktatorima što niču na postkomunističkom Istoku: "Koljite! Odvodite u logore! Nastavite s etničkim čišćenjima! U dubini našeg bića ne slažemo se s vama, ljubazno će se reći. Ali dopustite nam, molimo vas, da šaljemo humanitarne konvoje!". Braumann završava s očajničkim vapajem: "Što ćemo učiniti kad Kosovo eksplodira?! Koliko će još logora, razrušenih sela i masovnih zločina trebati da Europa shvati da stopa rasta ne može zamijeniti zahtjev za elementarnim dostojanstvom? Zgražam se to više što od sada humanitarna akcija služi kao maska novom duhu Muenchena". 250127 MET nov 92