SERVIS POSEBNIH NASLOVA MAJDANPEK

Nadnaslov: Rudnici zlata i bakra u Majdanpeku pogođeni embargom UN Naslov: Zlatni rudnici nerentabilni Podnaslov: Rudnici u Boru i Majdanpeku rade smanjenim kapacitetom, 20 posto osoblja proglasili su tehničkim viškom i zatvorili jednu od svojih tvornica nakon uvođenja embarga. Piše: Nicolas MILETITCH, AFP MAJDANPEK - Rudnici zlata, bakra i srebra u Boru i Majdanpeku čiji je godišnji izvoz iznosio 240 milijuna dolara, smanjili su svoju proizvodnju za 30 posto, 20 posto osoblja proglasili tehničkim viškom i zatvorili jednu od svojih tvornica nakon što je uveden embargo UN. "Uvelike ovisimo od inozemstva, oprema rudnika je 100 posto zapadnog porijekla (Sjedninjene Države, Francuska, Njemačka) a gotovo polovina proizvodnje holdinga Bor-Majdanpeka odlazila je u inozemstvo", izjavio je Gradimir Trbojević, zamjenik direktora rudnika, naglašavajući poteškoće koje proizlaze iz embarga. Tvrtka koja proizvodi platinu i malu količinu strateških metala poput selenijuma i paladijuma, zapošljava ukupno 22.000 ljudi, 3.500 u Majdanpeku u rudnicima, 600 u tvornici bakrenih cijevi i 1.000 u industrijskoj zlatarnici. "Od početka embarga, ne možemo ništa kupiti ni prodati u inozemstvu, usprkos pokušajima u tom pravcu", izjavljuje Trbojević. Međunaslov: Tehnički višak čeka bolje dane Polovica godišnje proizvodnje, 140.000 tona bakrenih cijevi, 4 tone zlata i 18 tona srebra, dosad se izvozila. Strano porijeklo većine opreme kojom se koriste već stvara neprilike: nemoguće je nabaviti rezervne dijelove za ogromne kamione s kotačima od četiri metra koji mogu prevoziti 200 tona, za dizalice i buldožere kupljene u inozemstvu. "Raspolažemo s tek nešto malo rezervi, ali sada moramo improvizirati i pokušati pronaći odgovarajuće zamjene u Jugoslaviji", dodao je Trbojević. Nedaleko rudnika, tvornica bakrenih cijevi s kapacitetom od 12 do 15.000 tona godišnje, s finskom, njemačkom i britanskom opremom, zatvorena je od uvođenja embarga. "Devedeset posto naše proizvodnje bilo je namijenjeno izvozu, od čega 80 posto u zapadnu Europu", kaže direktor tvornice Mirko Petrović istićući da su njegovih 600 radnika tehnički višak i čekaju bolje dane. Međunaslov: Mali preživljavaju, veliki trpe Čak i da dođe do trenutnog ukidanja sankcija, izvoz (30 do 40 milijuna dolara godišnje) bi se mogao ostvariti tek za šest mjeseci ili godinu dana, koliko je potrebno da se obave kontrole kvalitete bez kojih prodaja u inozemstvu nije zamisliva, otkriva Petrović. Slična je situacija i u tvornicama prerade bakra u Boru i Zaječaru, koje rade s 20 posto kapaciteta. Industrijska draguljarnica Majdanpeka, koja je izvozila robu u vrijednosti od 15 milijuna dolara godišnje i 90 posto svoje proizvodnje u Sjedinjene Države zapošljava tek polovicu od svojih 1.000 radnika. Sve su investicije bile zaleđene, posebno projekt od 40 milijuna dolara koji uključuje jednu američku tvrtku. Korištenje novih nalazišta bakra i zlata otkrivenih u Majdanpeku ne može se koristiti radi nedostatka prikladne tehnologije. Dok mala poduzeća često uspijevaju zaobići embargo, to ne vrijedi i za velika poput rudnika u Boru i Majdanpeku čiji partneri, velika poduzeća Njemačke, Sjedinjenih Država, Italije i Francuske odbijaju kršiti embargo. (Hina) fs 112040 MET nov 92