PREGLED PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA STRANIH RADIO I TV POSTAJA

I EMISIJA STRANIH RADIO I TV POSTAJA ZAGREB, 28. listopada (Hina) RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW Pregled njemačkoga tiska Pod naslovom "Razorni račun" Neue Osnabruecker Zeitung o izbornim rezultatima u Litvi piše sljedeće: "Litvanski narodni pokret Sajudis sam je kriv za svoj teški poraz. Dugo se grijao na toplini ostvarene nezavisnosti od Moskve i pri tome zaboravio na materijalne probleme građana. Intelektualnom hladnoćom socijalna klima ne može se ugrijati. Predsjednik Landsbergis precijenio je sposobnost trpljenja sunarodnjaka. SLOVENIJA DELO Sudimo li po dosadašnjim rezultatima sličnih pregovora i dogovora, moglo bi se pokazati da će i najnoviji prijedlog Owena i Vancea otići u povijest kao još jedan neuspješni pokušaj. Ipak, najnovija zbivanja u BiH dokazuju da bez političkoga dogovora rat neće brzo završiti. Sad su se konačno iskristalizirale i homogenizirale tri nacionalne skupine koje će prije ili kasnije morati omogućiti nekakvo zajedničko postojanje na tom teritoriju. Budući da je uspostavljena i vojna ravnoteža, nerealno bi bilo očekivati da će ijedna strana pokušati vojnom silom nametnuti svoje rješenje. Zato bi ovaj pokušaj međunarodne zajednice mogao označiti prekretnicu koja će polako početi rješavanje bosanskoga problema prenositi s bojnih polja za zelene ili okrugle stolove, piše Veso Stojanov u 'Temi dana'. BRITANSKI RADIO - BBC Pregled britanskoga tiska Marcus Tanner, izvjestitelj The Independenta, javlja se iz Vukovara, "razorenoga grada koji je izgubio želju za životom". Navodi riječi pravoslavnoga svećenika u Vukovaru, koji koji kaže da je to "europska Hirošima, rat užasa, pakla, rat Sotone". Godinu dana nakon što je JNA osvojila grad, slatki miris pobjede pretvorio se u gorčinu za lokalno srpsko pučanstvo, nastavlja Tanner. Na položaju razorenoga Vukovara je nešto što bi vlada Milana Panića najradije zaboravila. Isparili su planovi da se grad izgradi u neku srpsku prijestolnicu. Glavna aktivnost ovih dana usmjerena je na masovnu grobnicu u kojoj su, kako se smatra, leševi više od tri stotine poginulih hrvatskih ratnih zarobljenika, što UN sada istražuju. Novinar navodi i nekoliko slučajeva. Jovan Njegić je nekada bio vlasnik velike kavane. Kavana je sada porušena, a on je ostao sam, na cesti, bez ičega. Kaže: "Nikada više neću vidjeti svoju unučad. Kao Srbin bojim se otići u Hrvatsku gdje su utočište našli moja žena Hrvatica, djeca i unuci. Ja se bojim otići tamo, a oni se ne vraćaju k meni, bojeći se Srba". Autor navodi i izjavu anonimnoga mještanina o tome da je više od deset ljudi u posljednje vrijeme u Vukovaru izvršilo samoubojstvo. Neki iz očaja, siromaštva, a drugi jer su okrvavili ruke u ratu. RADIO FRANCE INTERNATIONALE - RFI Pregled francuskoga tiska Dopisnik Liberationa iz Sarajeva piše o sve većem broju tajnih radionica u kojima se danonoćno proizvode bombe i minobacači. Neke da njih postale su prave male tvornice za montažu dijelova koji se drugdje proizvode. Svaki proizvođač ima svoje recepte od molotovljevih koktela do minobacača. Ti su obrtnici, piše list, sposobni od najobičnije puške napraviti snajper i hvale se: "Nema birokracije, nema posrednika. Naši proizvodi idu neposredno od nas do potrošača". Mnogi su od tih obrtnika formirali svoje borbene grupe za obranu Sarajeva, a ono još nije palo u ruke Srbima, jer improvizirane radionice opskrbljuju oružjem branitelje grada . Doduše, to oružje nije dovoljno da se probije opsada, pojašnjava list. SRBIJA POLITIKA Radovan Karadžić poslanik u SRJ? U povodu vijesti da SDS za Srbiju namjerava Radovana Karadžića kandidirati za poslanika u skupštini SRJ, Radomir Smiljanić u kraćem razgovoru za list kaže da bi se osim Karadžića na listi našle i druge važne ličnosti iz srpskih zemalja kao što su Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Milan Babić i dr. Oni bi, po Smiljanićevim riječima, imali status poslanika-promatrača budući da ovaj prijedlog nije pravno utemeljen i zahtijevao bi promjenu izbornih zakona. "Radovan Karadžić je pristao na ovaj prijedlog i čak je rekao da bi želio biti kandidiran u Crnoj Gori, jer je podrijetlom iz ove republike", rekao je Smiljanić. Kako ovaj potez povlači mnoga pitanja, između ostaloga i pitanje dovodi li on u pitanje ravnopravan položaj ostalih nacija u SRJ koje bi, na taj način, isto mogle tražiti svoje poslanike-promatrače u Skupštini, Smiljanić na primjeru SDA iz Novog Pazara odgovara: "Te ličnosti nikad ne bi došle u SRJ, jer je nepriznaju i nemaju namjeru uzeti dvojno državljanstvo. Zato SDA ne bi mogla kandidirati takve ličnosti". Što se tiče pravne strane, "pravnici, inače, kažu da kada bi bio na snazi zakon o državljanstvu SFRJ, onda bi državljani jedne (socijalističke) republike mogli biti birani na izborima u drugoj republici". Kako zakon o državljanstvu SRJ još nije usvojen, postupat će se prema Zakonu o izborima, no, "zakon ne poznaje status poslanika-promatrača, niti priznaje mogućnost izbora onih čije prebivalište nije na području Srbije i Crne Gore. Zakonski, dakle, mali su izgledi da prijedlog SDS bude ostvaren", zaključuje list. AUSTRIJA DIE PRESSE Istočne zemlje duguju Austriji 165 milijardi šilinga List objavljuje izvješće Christine Domforth o poslovanju austrijskih banaka sa zemljama istočne Europe. Pozivajući se na statističke podatke Banke za međunarodno usklađivanje platnog poslovanja, Domforth objavljuje tablicu kredita austrijskih banaka istočnoeuropskim zemljama po kojoj dug Jugoslavije u prvom polugodištu g. 1992. iznosi 3,6 milijardi šilinga; Hrvatska duguje austrijskim bankama 0,4, a Slovenija 0,6 milijardi šilinga. U procjeni boniteta, objavljenoj u časopisu "Institutional Investor", najbolje mjesto u krugu istočnoeuropskih zemalja zauzela je Češka i Slovačka; Jugoslavija je pala s 86. na 108. mjesto; najlošiji položaj u konkurenciji istočnoeuropskih dužnika ima Albanija, na 112. mjestu. Podaci o bonitetu Hrvatske i Slovenije nisu objavljeni. (Hina)vm 280156 MET oct 92