IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA STRANIH RADIO I TV POSTAJA

I EMISIJA STRANIH RADIO I TV POSTAJA RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW Pregled njemačkoga tiska Landshuter Zeitung piše: "Svi prosvjedi protiv samovoljne promjene granica neće biti od koristi, unatoč prosvjedima ili sankcijama. Srbi se neće dati zastrašiti i neće se ni za korak pomaknuti jer su u međuvremenu prozreli nemoć međunarodnih organizacija". Mitteldeutsche Allgemeine u svom današnjem komentaru ističe: "Svome cilju da stvore veliku Srbiju pljačkaši i nasilnici svakoga su dana sve bliži. To bi morao znati i svijet sa svojim mirovnim i sigurnosnim organima. Kao svoju vlastitu sramotu on promatra ne samo rat nego i svaki pojedini ratni zločin. Krvoprolića i užasi progona kakve imamo u sjećanju na strahote drugoga svjetskoga rata, s milijunima izbjeglica, ne trebaju dokaze. Dostatni su dokumenti strave riječju, slikom i glasom, svakodnevnou sredstvima pripćavanja. Srbi lažu, poriču sve i svuda. Holokaust bijesni na Balkanu. Genocid. BRITANSKI RADIO - BBC Pregled britanskoga tiska The Times pod naslovom "Na tisuće ljudi bježi pred srpskim osvajačima bosanskoga pograničnoga grada". Piše da su se stotine stanovnika spasile plivajući obali Save, a po izvješću šefa policije Slavonskoga Broda, čini se da je u Hrvatsku prebjeglo deset tisuća ljudi, većinom civilnog stanovništva. Odgovor na izjavu Radovana Karadžića, koji je s početkom tjedna ponudio da će prizemljiti zrakoplove, dao je zapovjednik zrakoplovnih vojnih snaga u Bosni general Živorad Ninković. On je rekao da nije istina da će srpski zrakoplovi ostati prizemljeni, te dodao kako bi "pristanak na ovakav zahtjev bio jednak veleizdaji ili kapitulaciji", citira list. Laura Silber u Financial Timesu komentira važnost pada Bosanskog Broda te piše da je Posavina ključna regija u kojoj je prije rata živjelo 20 posto, a od sedamdesetih gradimo 750 tisuća bosanskih Hrvata. Jedan zapadni diplomat jučer je izjavio da situacija u kojoj Hrvati nisu uspjeli zadržati Bosanski Brod zapravo upućuje na to koliko je hrvatsko čelništvo zaokupljeno zapadnom Hercegovinom, etnički kompaktnom regijom, dijelom Herceg-Bosne. U tekstu dalje stoji kako Mate Boban, čelnik HDZ, često kontaktira s Radovanom Karadžićem u pokušaju podjele Bosne između dvije republike. Po izvješću drugoga zapadnog diplomata, nastavlja list, obojica su se ujedinili protiv Muslimana, koji čine 44 posto stanovnika Bosne što je prije rata imala četiri milijuna i tristopedeset tisuća stanovnika. Ipak, unatoč svemu čini se kako bosanski Srbi neće moći zadržati sva osvojena područja. U izvješću Michaela Montgomerya u današnjem The Daily Telegraphu piše kako je s napadajima na sjeveru republike ojačana i opsada Sarajeva. Po izvješću dužnosnika UN, jedino područje koje nije bilo napadnuto bilo je ono oko uzletišta gdje su uspjeli sletjeti zrakoplovi s hranom i lijekovima. Prema izvješću UN, stanovnicima Sarajeva uskoro prijeti glad, a uz to su im srpske snage u utorak prekinule i dovod plina, nakon što su već više od tjedan dana bez struje i vode. Situacija u Bosni pokazuje kako snage UN ne mogu zaustaviti rat unatoč međunarodnim konferencijama, većem broju mirovnih snaga i oštrim sankcijama protiv srpske nacionalističke vlasti. Nasilna deportacija civila, tzv. etničko čišćenje, u nekim se dijelovima zemlje još više pojačava unatoč oštrim prijetnjama UN da će ispitati vojne zločine u toj regiji, zaključuje list. RADIO FRANCE INTERNATIONALE - RFI Pregled tiska Andre Frossard, francuski akademik, potpisuje uvodnik Le Figaroa, pod naslovom "Nuernberg broj dva". "U ratu postoje načela, ali njih je malo", piše na početku Frossard i konstatira da ih u ratu u Jugoslaviji uopće nije ni bilo. Pozdravlja odluku UN da povedu istragu o ratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji i zaključuje kako "optužba nije razmjerna činima, odnosno - prije zločinima. O njima se govori kad zaraćene strane ne poštuju zakone, u ratu tako rastezljive i ovisne o interpretacijama, i posegnu za oružjem. Represalije nad stanovništvom, bombardiranje gradova, ubijanje ratnih i civilnih zarobljenika, sljedeći su stupanj na ljestvici ratnih zločina. Ali postoji i gore na ovoj planeti. Kad se s nožem među zubima počinje govoriti o etničkom čišćenju, dosiže se posljednji stupanj mržnje, i s pojma ratni zločin prelazi se na zločin protiv čovječnosti". Frossard nastavlja zazivajući grozote drugoga svjetskog rata, i primjećuje kako smo očekivali da se takvo što više nikad neće ponoviti. "Krivo! Ponavlja se na pragu Europe. Krv teče pred našim vratima". U zaključku francuski akademik ističe: "Valja pozdraviti odluku UN da pokrene istragu o ratnim zločinima, ali umjesto istražitelja trebalo je imenovati suce, umjesto komisija stvoriti sudove. Jer, nije više dostatno donositi odluke, vrijeme je da se pokaže odlučnost". Le Monde prenosi poziv Chantal de Casabianca i Roberta Menarda, anmimatora organizacije 'Reporteri bez granica', pod naslovom "Za pravo miješanja u rad medija". U njemu se oštro kritiziraju državni mediji u Beogradu i Zagrebu, upozorava na gušenje nezavisnih novina - 'Novog lista' iz Rijeke i 'Novog Danasa' iz Zagreba, na teškoće na koje nailazi sarajevsko 'Oslobođenje', kojima se zamjera što zajedno od početka rata rade Hrvati, Muslimani i Srbi. U zaključku se ističe: "Od početka rata u bivšoj Jugoslaviji poginulo je više od 30 novinara. Oni koji nastavljaju raditi svoj posao poštivajući činjenice i živote ljude u razorenom Sarajevu ne traže od nas da im pomognemo da pobjegnu iz onog pakla, već da opstanu. Ne iz heroizma, iz jednostavnog poriva - da obavljaju svoju profesiju - mi smo im dužni pomoći". (Hina)vm 090029 MET oct 92