PRIOPĆENJE MINISTARSTVA INFORMIRANJA SLOVENIJE

LJUBLJANA, 13. listopada (Hina) - Ministarstvo informiranja Republike Slovenije priopćilo je da je "danas na poziv predsjednika Predsjedništva Republike Slovenije Milana Kučana u Ljubljani boravila u službenom posjetu delegacija Republike Hrvatske pod vodstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana. Nakon razgovora prihvaćena je slijedeća ZAJEDNIČKA IZJAVA PRIGODOM SLUŽBENOG POSJETA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE DR. FRANJE TUĐMANA REPUBLICI SLOVENIJI Danas neovisne, suverene i međunarodno priznate države Republika Hrvatska i Republika Slovenija izgradile su u prošlosti mnoge veze na svim područjima suradnje. Usklađeno nastupanje Republike Hrvatske i Republike Slovenije bilo je jedan od temeljnih osnova postignutih uspjeha u zajedničkoj obrani protiv nacionalističko hegemonističke težnje Republike Srbije i Republike Crne Gore u nekadašnjoj SFRJ, u ustrajanju na pravu naroda na samoodređenje i osnivanju samostalnih država te pri dobivanju međunarodnog priznanja obiju država. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i predsjednik Predsjedništva Republike Slovenije Milan Kučan u potpunosti se slažu da su time postavljene čvrste osnove za razvitak suradnje između država koje idu u pravcu sporazumnog prevladavanja nesuglasica pri uređivanju odnosa između Republike Hrvatske i Republike Slovenije na načelima međusobnog poštivanja, nemiješanja i dobrosusjednih odnosa. Dvojica predsjednika naglasili su da se razlike u ocjenama i pogledima ne mogu otklanjati bez zajednički organiziranog i produbljenog stručnog proučavanja, tolerancije te vjere u dobre namjere druge strane. Objektivno različite interese treba nadvladavati uz pomoć pregovora na stvaralačkim osnovama, koje su uobičajene u bilateralnim odnosima između susjednih država u Europi i u svijetu. Na danas već povijesnoj povezanosti hrvatskog i slovenskog naroda u presudnom razdoblju nastajanja samostalnih država treba brže uređivati sva konkretna pitanja koja sprečavaju daljnji razvitak dobrosusjedskih odnosa i pravog prijateljstva između Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Obje države moraju pred svojom, europskom i svjetskom javnošću dokazati da su sposobne i spremne rješavati svoja, ali i šira međunarodna pitanja na tolerantan, miran i demokratski način. Na tim ishodištima su u razgovorima razmijenjeni pogledi i usklađena gledišta u svezi sa sljedećim pitanjima. 1. Problemi u svezi s označavanjem državne granice između Republike Hrvatske i Republike Slovenije moraju se brže rješavati. Zbog toga je potrebno bez odlaganja donijeti sporazum o zajedničkim organima i njihovim nadležnostima za utvrđivanje granice u prirodi. Na temelju osnovnih ustavnih dokumenata kojima su Hrvatska i Slovenija proglasile svoju samostalnost, neovisnost u okviru postojećih granica, granica među državama je određena. Niti Republika Hrvatska niti Republika Slovenija nemaju između sebe nikakvih zahtjeva za povećanjem područja na štetu druge države. 2. Brži razvitak robne razmjene između Republike Hrvatske i Republike Slovenije za obje je države prvotna osnova razvitka svekolikih bilateralnih odnosa. Zbog toga je potrebno odmah ispuniti prazninu nastalu nakon što je ratifikacija već potpisanog sporazuma o gospodarskoj suradnji otklonjena u Republici Hrvatskoj. Obje delegacije izražavaju suglasnost da u što kraćem roku treba postići novi sporazum koji će uzimati u obzir načela zone slobodne trgovine, obostranih koristi, visokog stupnja povezanosti gospodarstava dviju država te uvjete i potrebu za daljnjim povezivanjem te za zajedničkim nastupanjem na zahtjevnim stranim tržištima. Delegacija Republike Slovenije izrazila je spremnost za suradnju Republike Slovenije u otklanjanju posljedica rata u Republici Hrvatskoj. 3. Zbog različitih procjena i gledišta u svezi s neratifikacijom Sporazuma o gospodarskoj suradnji glede obostrane pravne sigurnosti imovine fizičkih i pravnih osoba Republika Hrvatska i Republika Slovenija će ta pitanja urediti na osnovi uzajamnosti i na načelu izjednačavanja pravne sigurnosti i pravnog položaja tih osoba iz jedne države u drugoj državi. 4. Modernizacija prometnih veza između Republike Hrvatske i Republike Slovenije izgradnjom auto-cesta i brzih pruga strateški je razvojni interes obiju država. Daljnji razvitak dobrosusjedskih odnosa, nadvladavanje spornih pitanja oko granica te odstranjivanje prepreka u razvitku robne razmjene dugoročno će jačati potrebu za što skladnijim razvitkom prometne infrastrukture. Na tim osnovama će u postojeći program izgradnje slovenskog cestovnog križa i u okviru programa razvoja Republike Slovenije, biti, uz uvažavanje ekoloških kriterija, uključena i koncesijska izgradnja auto-ceste Šentilj-Zagreb. Pri izradi programa cestovne mreže u Republici Sloveniji bit će proučeni prijedlozi Republike Hrvatske o gradnji cestovnih veza Trst-Pula, odnosno Rijeka. 5. U razgovorima je utvrđeno - da postoji zajednički interes obiju država da se odmah potpiše već usklađeni sporazum o ribolovu na moru između Republike Hrvatske i Republike Slovenije; - da je usklađen i pripremljen za potpis Dogovor o saldu tražbina nastalih prije 7. 10. 1991; - da treba ubrzati ratifikaciju Sporazuma o povratku i brizi za raseljene osobe te Sporazum o prijevozu putnika i robe u međunarodnom cestovnom prometu; - da valja ubrzati usklađivanje i potpis sporazuma o zajedničkoj državnoj granici, o broju i kategorizaciji prijelaza na zajedničkoj državnoj granici, o malograničnom prometu osoba i o gospodarskoj suradnji, o vraćanju osoba na zajedničkoj državnoj granici, o uvozu na leasing, o suradnji na području veterine, turizma, kulture i prosvjete, športa, znanosti i tehnologije, o zračnom prometu, o zapošljavanju radnika, o socijalnoj zaštiti, o pravnoj pomoći, o suradnji na području zaštite okoliša i prostornog uređenja te o međusobnom uređenju odnosa na području vodoprivrede. 6. Obje su delegacije suglasne da je u obostranom interesu što brže usklađivanje i potpis Sporazuma o dugoročnoj suradnji pri korištenju slovenskog tranzitnog plinovoda za prijevoz zemnog plina preko područja Republike Slovenije za Republiku Hrvatsku te skladištenje zemnog plina na području Republike Hrvatske za potrebe Republike Slovenije. 7. Ponovno je u razgovorima bila utvrđena potreba da se nađe rješenje u svezi s obvezama Ljubljanske banke - filijala Zagreb prema deviznim štedišama iz Republike Hrvatske, jer taj problem sve više opterećuje i odnose između država. Obje strane su se suglasile da problem deviznih štediša uključe u postupak sukcesije iza SFRJ. 8. Suglasno je dogovoreno da vlade obiju država odmah imenuju mješovitu komisiju koja će, polazeći od već utvrđenih prava i obveza u Sporazumu o zajedničkoj izgradnji i korištenju NE Krško, pripremiti prijedloge za pravno rješenje tog pitanja na osnovama ugovora između dviju suverenih država. U razgovorima su bile razmijenjene ocjene i pogledi na politički i gospodarski položaj Hrvatske i Slovenije, posebice u svezi s uključivanjem i djelovanjem dviju država u regionalnim, europskim i univerzalnim međunarodnim ustanovama i organizacijama. U svezi s time i s obzirom na činjenicu da Jugoslavija više ne postoji, obje su delegacije suglasno utvrdile da su pravne sljednice SFRJ jednakopravno sve republike bivše zajedničke države sukladno načelima međunarodnog prava. Nijedna od njih, ne može si prisvajati kontinuitet raspale države, a za međunarodno priznanje svih tih država moraju vrijediti isti kriteriji. U razgovorima je ponovno istaknuta nužnost da odmah prestane agresija Srbije i Crne Gore i vojske SRJ na području bivše SFRJ, posebno rata protiv suverene i međunarodno priznate države Republike Bosne i Hercegovine. Uz to izraženo je uvjerenje da je nužno potrebno postići dogovor između sva tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine o budućem političkom uređenju zajedničke države. U tu svrhu pokazana je jedinstvena volja za davanjem aktivne potpore nastojanjima Ujedinjenih naroda, KESS-a i EZ-a te svih drugih međunarodnih organizacija, koje ulažu napore za zaustavljanje agresije i za uspostavljanje uvjete za trajan mir i suživot u Bosni i Hercegovini. S tim u svezi je bila istaknuta važnost i nužnost dosljedne provedbe međunarodnih sankcija protiv Srbije i Crne Gore. Jedinstvena je procjena, da je jedna od najtežih posljedica krize u nekadašnjoj Jugoslaviji i masovni odlazak stanovnika BiH s njezinog područja. Potrebno je što prije naći političko rješenje i osigurati uvjete za dobrovoljni povratak svih izbjeglica, jer će samo tako biti moguće spriječiti nastajanje velikih izbjegličkih grupacija u Hrvatskoj i Sloveniji, ali i u drugim zemljama, što bi predstavljalo stalno žarište napetosti. U razgovorima je ustanovljeno da su s dosadašnjim brojem izbjeglica Hrvatska i Slovenija kako gospodarski tako i glede njihovog smještaj toliko opterećene da im je neophodno potrebna hitna međunarodna pomoć i to kako u financijskom pogledu tako i u prihvaćanju dijela izbjeglica prije nadolazeće zime. U razgovorima, u okviru procjene o korisnosti stalnog političkog dijaloga između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, postignuta je suglasnost o potrebi za redovitim susretima na predsjedničkoj, vladinoj, ministarskoj i parlamentarnoj razini, barem dva puta godišnje. Izražena je privrženost načelu mirnog rješavanja svih problema miroljubnim sredstvima, da bi tako obje države čim prije ostvarile uvjete za dobrobit, sreću i zadovoljan život državljana obje države, u dobrom ljudskom okolišu, miru, slobodi i demokraciji. Obje strane su se suglasile da u što kraćem roku pripreme zaključenje sporazuma o prijateljstvu i dugoročnoj suradnji. Tijekom posjeta Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman posebno je razgovarao s Predsjednikom Vlade Republike Slovenije dr. Janezom Drnovšekom. Na razgovorima su sa strane Republike Hrvatske sudjelovali još: dr. Jure Radić, predstojnik Ureda Predsjednika RH, dr. Zdenko Škrabalo, ministar vanjskih poslova RH, Ivan Jarnjak, ministar unutarnjih poslova RH, dr. Davorin Rudolf, predsjednik komisije za granice, dr. Željko Matić, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku, mr. Miljenko Žagar, ambasador u MIP-u RH, brigadir Krešimir Kašpar, načelnik Vojnog kabineta Predsjednika Republike, a sa strane Republike Slovenije Ciril Zlobec, član Predsjedništva RS, dr. Dušan Plut, član Predsjedništva RS, dr. Janez Drnovšek, predsjednik Vlade RS, dr. Dimitrij Rupel, ministar vanjskih poslova RS, Igor Bavčar, ministar unutarnjih poslova RS, Matija Malešić, veleposlanik RS u Republici Hrvatskoj, Marjan Šiftar, šef kabineta predsjednika Predsjedništva RS, Peter Toš, savjetnik Vlade u MIP-u RS i Ida Močivnik, savjetnica Predsjedništva RS", navodi se u današnjem priopćenju Ministarstva informiranja Republike Slovenije. (Hina)sp 131916 MET oct 92