INTERVIEW PREDSJEDNIKA TUĐMANA ZA SLOVENSKU TV I "DELO"

LJUBLJANA, 12. listopada (Hina) - Današnje "Delo" donosi izvatke iz interviewa koji je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman dao slovenskoj televiziji i "Delu" uoči svojega sutrašnjeg službena posjeta Ljubljani. "Delo" navodi mišljenje predsjednika Tuđmana, da u predizbornom razdoblju u Sloveniji te zbog koalicijskog sastava slovenske Vlade od sutrašnjeg susreta treba očekivati poglavito "izraženu volju da se stvore prilike za svestrane prijateljske pregovore". Navodi se da je potrebno hrvatsko-slovenske odnose osloboditi opterećenja koji izviru iz života u bivšoj Jugoslaviji, te citira izjava predsjednika Tuđmana: "Slovenci moraju shvatiti da više ne mogu biti u odnosu na Hrvatsku u privilegiranu položaju zbog Beograda. S druge strane, Hrvati se moraju riješiti osjećaja veće vrijednosti zato što su veća nacija." U nastavku se citira sljedeća izjava predsjednika Tuđmana: "Odnosi Hrvatske i Slovenije nisu tako slabi kako se govori i piše u slovenskoj, a i u hrvatskoj javnosti. No istina je da smo pri osamostaljenju obiju država smatrali da će se pitanja međusobnih odnosa regulirati tolerantnije i suglasno." Navodi se zatim izjava predsjednika Tuđmana o tomu kako je došlo do negativna mišljenja slovenske javnosti o Hrvatskoj: "Rat u Sloveniji bio je nekakva zamka za Hrvatsku. Znali smo da je tadašnji jugoslavenski državni i vojni vrh bio suglasan da Slovenija napusti Jugoslaviju, a nikako se nisu slagali sa hrvatskim osamostaljenjem. I da je Hrvatska tada napala Armiju, kad za tako nešto još nije bila spremna, bila bi vojno poražena, a istodobno bi je zapadni svijet, koji je nastojao sačuvati cjelovitost SFRJ, proglasio za agresora." U nastavku se navodi, ne citirajući izjavu, stajalište hrvatskog Predsjednika da nepovjerenje između Hrvatske i Slovenije seže još i u vrijeme među dva svjetska rata, zbog odnosa slovenske politike i Beograda, odnosno sličnih odnosa nakon rata. Glede današnjeg odnosa slovenske javnosti prema Hrvatskoj "Delo" citira izjavu predsjednika Tuđmana: "Hrvatska je uistinu država koja graniči s Balkanom i možda je više zaražena balkanizmom nego Slovenija, ali Hrvatska je država koja ima svoju tisućljetnu kulturu povezanu s Mediteranom i Europom te svoju državnu tradiciju. Zato je podmetanje nekakva balkanizma Hrvatskoj stvar koja ne vodi nikamo." U nastavku se navodi razočarenje hrvatskoga Predsjednika što nije ostvarena zamisao o uređenju hrvatsko-slovenske granice po zapadnoeuropskom modelu te da izražava nadu da će svi problemi susjedskih odnosa biti prevladani u korist obiju država. O tzv. "slučaju Tomac" i objavi njegova pisma Milanu Kučanu navodi se citat: "Predsjednika Milana Kučana držao sam za jednoga od razumnih političara, ne samo u slovenskim prilikama nego i u bivšoj, nesretnoj Jugoslaviji, koji je mnogo pridonio razdruživanju bivših jugoslavenskih republika. Naravno, drugo je pitanje zašto nismo uspjeli na miran način. Ali, izbor hrvatskog ambasadora u Ljubljani unutarnja je stvar Hrvatske. Budući da je slučaj dobio takve razmjere, bilo bi potrebno reći da je dr. Zdravko Tomac bio imenovan za ambasadora pod određenim uvjetima, prvenstveno da u cjelini zastupa državne interese. U današnjim okolnostima, po mojem mišljenju, i za Sloveniju je važnije da Hrvatsku predstavlja ambasador koji će u cjelini djelovati u skladu s djelovanjem vlasti formirane poslije izbora." U vojnom objektu na Sv. Geri predsjednik Tuđman je kazao: "Očito je da su neki u Sloveniji napravili neprihvatljive korake. Ako je vojni objekt na Trdinovu vrhu odnosno Sv. Geri u vrijeme SFRJ bio na hrvatskoj strani, onda hrvatska strana ne može prihvatiti da Slovenci iskoriste naš rat i zauzmu dio našeg teritorija koji je uz to i strateški vrlo važan. Ali i taj problem valja urediti tolerantno. Podržavam svaki prijedlog koji pridonosi suživotu uz granicu." U nastavku interviewa govori se o slovensko-hrvatskim odnosima i, među ostalim se, navodi, odnosno parafrazira Tuđmanova izjava da odnosi nisu opterećeni samo medijskim ratom, te citira: "Neki odgovorni ljudi u Vladi nisu u vezi s ratom davali samo izjave nego su napravili i korake koji s hrvatskog stajališta nisu bili prihvatljivi. Što bi slovenska Vlada napravila kad bismo u Hrvatskoj osnovali logore za vježbanje paravojnih formacija. Ukratko, nagomilano je mnogo nepotrebnoga, što je potrebno presjeći." Na pitanje o tome nije li "dobrovoljno, humano preseljavanje, koje je Tuđman više puta spominjao", slično etničkom čišćenju, parafrazira se odgovor hrvatskog predsjednika da su velika preseljavanja stanovništva bila pojava i nakon prvog i drugog rata, da to nije poželjna pojava, ali da je humanije nacionalni problem riješiti na taj način, nego etničkim čišćenjem. "Bio sam čak i suđen, jer sam se zauzimao za skandinavizaciju balkanskog prostora, a svakako je potrebno osigurati uvjete za suživot svih naroda na ovom prostoru, dakle i za suživot Hrvatske i Srbije, tih dviju suprotstavljenih nacionalnih identiteta i državnih ideja", navodi se izjava predsjednika Tuđmana. (Hina) mć 120814 MET oct 92