FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

KONFERENCIJA ZA NOVINARE PREDSJEDNIKA TUĐMANA - ŠIRA VERZIJA

ZAGREB, 5. listopada (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman održao je danas u Predsjedničkim dvorima redovitu mjesečnu konferenciju za domaće i strane novinare, na kojoj je uglavnom bilo govora o Sporazumu potpisanom u Ženevi s predsjednikom tzv. Jugoslavije Dobricom Ćosićem, stanju u BiH, radu UNPROFOR-a i povratku izbjeglica svojim domovima, te o odnosima s Republikom Slovenijom. Odgovarajući na pitanje kako komentira to da je Ženevski sporazum izazvao manje pozornosti u Hrvatskoj nego u svijetu, predsjednik Tuđman je među ostalim istaknuo kako je to zbog toga što su ljudi u Hrvatskoj s razlogom sumnjičavi prema svakom sporazumu s predstavnicima Srbije, odnosno njihove Jugoslavije, ali da na to ponekad gledaju i s nedovoljno razumijevanja, jer su ipak ti sporazumi pridonijeli onome što u Hrvatskoj danas imamo. Govoreći o dijelu sporazuma koji se odnosi na humano preseljenje ljudi, dr. Tuđman je ocijenio kako je prvi put spomenuto da je u okviru rješavanja problema izbjeglica koji su prisilno napustili svoje domove postignuta suglasnost da - kada smo već suočeni s takvim demografskim premještanjem pučanstva na ovom tlu koje je u povijesti rijetko - poduzmemo sve kako bi to bilo učinjeno na human način, umjesto nasilnog, tamo gdje je opstanak postao nemoguć, bilo u Hrvatskoj ili u Srbiji. "To je novi moment i od velike je važnosti, jer može poslužiti stvaranju pretpostavki za normalizaciju između Hrvatske i Srbije, ali i svih drugih država koje nastaju na tlu bivše Jugoslavije", istaknuo je dr. Tuđman. Tom je prigodom predsjednik Tuđman iznio podatak da je Hrvatska, uz stotine tisuća izbjeglica koje već ima, primila i već oko 20 tisuća prognanika iz zapadnog Srijema i Bačke. Upitan nadalje kakva je snaga potpisa Dobrice Ćosića na ženevskom sporazuma s obzirom na to da je on predsjednik nepriznate države, dr. Tuđman je kazao da iako nije priznata, Jugoslavija je stvarnost i s tom Jugoslavijom pregovaraju svjetski čimbenici, EZ i SAD. No, nastavio je on, Jugoslavija treba ispuniti sve uvjete za međunarodno priznanje koje se pred nju postavljaju, a to što je razgovarao sa Ćosićem, rekao je, samo je dokaz da želimo mirno rješenje, dokončanje rata, uspostavu mira i normalizaciju odnosa koji bi vodili stabilnosti u ovom dijelu jugoistočne Europe. On je istaknuo da su gospoda Vance i Owen koji su pripremali susret upućivali na to da je Ćosić spreman na razgovore i prihvaćanje sporazuma, ali da isto tako nailazi na suprotstavljanja. Javna je tajna, kazao je dr. Tuđman, da je pozicija Ćosića između Miloševića i Panića, te da je on voljan, kao što je izričito i rekao, pridonijeti uspostavi trajnog mira između Srbije i Hrvatske. "Mi smo za što bržu uspostavu mira, dokončanje rata i pretpostavke za miran život, a htio bih vjerovati da je to i iskreno uvjerenje gospodina Ćosića", rekao je hrvatski predsjednik, dodavši da sve ono što se do sada zbilo upućuje na to da moraju tražiti mirno rješenje. Pojašnjavajući jedan dio sporazuma u kojem se govori da nema promjena granica silom, predsjednik Tuđman je kazao kako je to samo ponovljeno gledište međunarodne zajednice, tj. da se neće priznati promjene granica silom, već jedino dogovorom. "Niti je bilo niti može biti govora o promjeni hrvatskih granica", ustvrdio je dr. Tuđman, nastavivši kako je i stav međunarodne zajednice da su hrvatske granice međunarodno priznate, te da se status srpske manjine u Hrvatskoj može rješavati u skladu s ustavnopravnim poretkom i Ustavnim zakonom o pravima manjina koji je donesen u sporazumu s EZ, kojim se jamče sva građanska i etnička prava, pa i samouprava u dva kotara gdje imaju većinu. Upitan što očekuje od najavljenog ponovnog susreta zakazanog 20. ovog mjeseca u Ženevi, predsjednik Tuđman je kazao da će to ovisiti o rezultatima do tada postignutog. Naime, nastavio je on, treba vidjeti kako će se ispuniti zaključci ženevskog sporazuma, osobito povlačenje jugovojske južno od Dubrovnika, tj. s Prevlake. Zamoljen da kaže kako ocjenjuje odnose između Hrvatske i Slovenije, predsjednik Tuđman je kazao kako se nedavnim razgovorima, na žalost, nisu postigli konkretni rezultati u rješavanju spornih pitanja. On je izrazio nadu, da, iako su međusobni odnosi opterećeni problemima, da su takvi da će vlade naći put ka njihovu rješavanju na demokratski način. Hrvatska se ne može pomiriti ni sa kakvim postupcima kršenja teritorijalnog integriteta i suvereniteta, istaknuo je dr. Tuđman, spomenuvši pritom problem vojarne Sv. Gera. "Mi smo zato da se svi problemi riješe u obostranom interesu, od režima plovidbe, utvrđivanja graničnih točaka pa do ceste Šentilj - Zagreb", naglasio je hrvatski predsjednik, dodavši da, s obzirom da se Slovenija nalazi u predizbornom razdoblju, nije najpovoljnije vrijeme za rješavanje takvih pitanja. Postignut je načelni dogovor o susretu sa slovenskim predsjednikom Kučanom, rekao je hrvatski predsjednik, dodavši kako mu se postavlja pitanje koliko on može biti djelotvoran s obzirom na predizbornu kampanju, a predsjednik Tuđman očekuje rješavanje svih zajedničkih problema tek nakon slovenskih izbora i njihovih rezultata. Glede situacije oko povratka prognanika, dr. Tuđman je istaknuo kako hrvatske vlasti čine sve da se postigne dogovor s UNPROFOR-om, da on ispuni svoju zadaću i omogući povratak prognanika. Predstavnici UNPROFOR-a, rekao je on, shvatili su da sve mjere nisu dale rezultate, da moraju postupno izvršavati svoje zadatke da bi omogućili ljudima povratak. "Mi smatramo da UNPROFOR mora dobiti ovlasti da tamo gdje su srpski oružani odredi pružili otpor razoružanju može upotrijebiti i silu da bi izvršili svoju zadaću. No, već je na pojedinim područjima došlo do povratka i s time će se nastaviti. Ne želimo krvoproliće, ali hrvatska vlast i ja osobno podupiremo povratak, a i sa srpske strane ima ohrabrujućih znakova da srpsko pučanstvo u zonama UNPA želi normalizaciju odnosa, ali da im njihove kolovođe prijete i suprotstavljaju im se", rekao je dr. Tuđman. Novinare je zanimalo je li glede pucnjave na helikoptere UN-a nedaleko od Zagreba, riječ o neposluhu i nedisciplini u redovima HV ili pak o djelovanju pete kolone, na što je predsjednik Tuđman te događaje ocijenio svakako neugodnima, bez obzira na to što će pokazati rezultati istrage. Kad je riječ o prvom incidentu kod Vrbovca, radilo se o grešci vojnika koji je bio na topu i nije znao o kakvom je helikopteru riječ te je, bojeći se napada na radarske uređaje, djelovao, a i on i njegov pretpostavljeni su pod istragom. Prema dosadašnjim informacijama, drugi incident se dogodio kada je jedna brigada HV pucajući slavila svoju godišnjicu, što je shvaćeno kao pucnjava na helikoptere. Predsjednik Tuđman izjavio je kako se neće dopustiti nedisciplina u redovima HV, te da će se spriječiti takve situacije, jer nama nije do stvaranja incidenata sa UNPROFOR-om. Odgovarajući što stoji u pozadini žestokih napada u Slavonskoj Posavini, dr. Tuđman je rekao da je to posljedica ratnih operacija koje se provode u bosanskoj Posavini, te da je srpska strana angažirala nove tenkovske snage i zrakoplovstvo da bi na taj način stvorila koridor između Srbije i Banje Luke, i zato tuku područje od Slavonskog Broda do Županje. "Ima nade da to prestane, jer su se srpski predstavnici u Ženevi obvezali i mislim da će biti prisiljeni odustati od takvih operacija protiv hrvatskog područja u Bosanskoj i Slavonskoj posavini", rekao je predsjednik Tuđman. No, nastavio je on, Hrvatska čini sve da se rat završi i da se postigne politički sporazum oko rješenja BiH krize. Na novinarsku tvrdnju da u cijeloj BiH traje žestoka ofenziva, te da li postoji mogućnost izravnog angažiranja HV, predsjednik Tuđman je kazao da bi to, kad bi do toga došlo, značilo ratnu orijentaciju za rješenje BiH krize, što bi nedvojbeno uzrokovalo još veće krvoproliće i val izbjeglica. Prema tomu, nastavio je, hrvatska policija u BiH usmjerena je na to da se obrane vitalni interesi i da se pruži pomoć hrvatskom narodu da zaštiti svoja područja, s Muslimanima pruži zajednički otpor agresoru, ali da se traži političko rješenje, a ne nastavak rata. Taj rat vodio bi se godinama i prouzročio goleme žrtve, ne samo za sve stanovništvo BiH, nego bi ugrožavao, kao što se i sada vidi, i područja Hrvatske. U svezi s tim, predsjednik Tuđman je rekao kako se teško može očekivati da se EZ i Vijeće sigurnosti UN suglasi s ukidanjem embarga na uvoz oružja, iako je takav zahtjev opravdan. No, međunarodni čimbenici suglasni su da će sankcijama i pregovorima prisiliti zaraćene strane da sjednu za stol i dogovore se o političkom rješenju. (Hina) 051450 MET oct 92

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙