ZADNJIH ŠEST PLENARNIH PREDAVANJA 17. ZAGREBAČKIH KNJIŽEVNIH RAZGOVORA

ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Od šest plenarnih predavanja, koliko ih je danas održano u zagrebačkom Muzeju Mimara zadnjeg dana 17. zagrebačkih književnih razgovora, četiri su održale žene. Engleska publicistica i novinarka Jenny Hargreaves (Dženi Hagreivz) započela je predavanje "Nova Europa - kreacija ili destrukcija?" sjećanjem na oduševljenje, koje je osjetila pri pogledu na multikulturalnost Sarajeva, da bi se zatim osvrnula na stravičnost sadašnjega rata, koja je, drži J. Hargreaves, možda uzrokom činjenici da "Europa teško razumije, a možda i ne želi razumjeti što se zbiva". "Taj se rat ipak tiče nje same i pogađa same temelje europskog poslijeratnog ustrojstva", kazala je, izrazivši nadu da je sada Europa ipak razumjela što je posrijedi na Balkanu. "Europljani još nisu pronašli formulu, koja bi zaštitila nacionalni identitet i omogućila miran zajednički život, no značajno da je prvi put na tome barem radimo", ocijenila je Hargreaves, te se složila s jučerašnjom Finkielkrautovom tvrdnjom kako je kultura velika prilika malih naroda, pridodavši da je i "kultura malih naroda prilika onih velikih". Dramska umjetnica Karen Johnson (Keren Džonson), Engleskinja, u predavanju naslovljenom "Učitelj ili propagandist? Uloga kazališta, filma i televizije u rušenju ili jačanju zidova između naroda i kultura" izložila je moguće uloge kazališta u formiranju svijesti i mnijenja, bile one propagandističke ili konstruktivne za snošljivo mišljenje. "Propaganda ne dozvoljava biranje, ne postavlja pitanja, ona ukida raznolikost živopisne slike, ostavljajući je lako čitljivom i jednoznačnom", definira K. Johnson, te na primjerima kako Shakespeare (Šekspir) i Marlowe (Maleu) prikazuju Židove ilustrira sposobnost kazališta da "potiče misao, a na da je propisuje". Ona se zauzela za otvorene i pluralističke medije, koji neće inzistirati na jednoj istini, a ta je teza u raspravi posljedovala spoznajnim problemima tipa "što je istina". Katalonska spisateljica i novinarka Pilar Rahola (Raola), autorica reportaže o uništavanju hrvatske kulturne baštine i predsjednica fondacije "Acta" ("Akta"), koja je u Barceloni financirala podizanje spomen-ploče Janku Poliću Kamovu sumnja u sposobnost današnjih europskih država da osiguraju očuvanje nacionalnog identiteta, te u predavanju "Prema Europi razlika" izražava strah od "opasnosti ustrojavanja Europe hegemonističkih država". "Nacionalistički osjećaji pripadnosti i zahtjevi za različitošću djeluju stabilizirajuće, a naišli su na veliko nerazumijevanje Europe", tvrdi P. Rahola, te izlaže "dvojni politički moral", koji ustaštvo doživljava kao "zabranu za posjedovanje budućnosti", a ne zamjećuje da su mnoge europske države imale fašistički kolaboracionizam. Srpski je nacionalizam, za razliku od modernoga, "epski, ratnički i srednjevjekovan", a "jedina pravedna Europa može biti Europa razlika", jer "razlika i jest bit Europe". Hrvatski pjesnik, esejist i teoretičar književnosti Ante Stamać prepoznaje "hrvatsku kulturu kao susretište četiriju superstrata": mediteranskoga, sazdanog od univerzalnosti mišljenja, latiniteta i katolicizma, srednjoeuropskoga s njegovom sjevernjačkom renesansom, protestantizmom, romantizmom i egzistancijalizmom, te panonskoga i zapadnobalkanskoga, sazdanog od bogumilstva i sevdalinskog islamskog osjećaja fatalizma. "Ovi se superstrati prepleću", izlaže Stamać, "postajući tako supstrat, još jedan pored hrvatskih pet jezičn-povijesnih: staroslavenskog, latinskog, staročakavskog, kajkavskog i štokavskog. "Da bi došlo do nužnog interkulturalnog suodnošenja, potrebno je da se kulture prepoznaju, a upravo se to našoj događa", kazao je Stamać, i dodao da je to prepoznavanje izazvalo "barbarogenijsku uništavajuću silu da iskaže antropofagiju i nekrofiliju, svoje glavne psihološke označnice". Gančo Savov, bugarski slavist, govorio je na temu "Nacionalizam i destrukcija duha i kulture", razlučivši uravnoteženi i pozitivni nacionalizam, koji podržava, širi i popularizira duhovne vrline jedne nacije od destruktivnog, koji ne mari za estetiku i propagandizira umjetnost, uništava kulturu manjih naroda, te pati od manije prioriteta, obogaćujući samu sebe". Tu vrst nacionalizma Savov tumači "kao izraz kompleksa manje vrijednosti". "Sve u svemu, zbogom, gospodine Predsjedniče", zadnja je rečenica zadnjega plenarnog izlaganja ovogodišnjih Zagrebačkih književnih razgovora, a upućena je francuskom predsjedniku Mitterrandu (Miteran). "Oproštajno pismo gospodinu Mitterandu" sročila je hrvatska spisateljica Željka Čorak. "Kada ste Vi, gospodine Predsjedniče, sletjeli u Split, čini se da niste znali u koju zemlju dolazite. Niste je, koliko se sjećam, niti imenovali, a kamoli pozdravili, kako ne samo gostu, nego i prolazniku dolikuje. To što ste znali i izgovorili ime grada Splita, gotovo se ispričavajući svijetu što ste u nj sletjeli, zahvaljujemo valjda Dioklecijanu i Rimskom carstvu, a ne činjenici da ih je Hrvatska naslijedila", stoji između ostalog u pismu Ž. Čorak. Poslijepodnevni rad u Muzeju Mimara nastavlja se okruglim stolom "Narodi i smisao povijesti", a Zagrebački književni razgovori završit će večeras generalnom probom Gundulićeva "Osmana" u HNK, kojoj će biti nazočni svi sudjelovatelji sa spomenutog skupa. (Hina) 031431 MET oct 92