DRUGA SESIJA DRUGOGA DANA ZAGREBAČKIH KNJIŽEVNIH RAZGOVORA

ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Engleski povjesničar i politolog Nikolai Tolstoy u današnjem je nastavku Zagrebačkih književnih razgovora izložio svoje viđenje integracije država u izlaganju nazvanom "Male države i velika carstva". Osnovna je Tolstoyeva ideja da "malo ne mora nužno biti i ružno", nego dapače, "misao da je veliko lijepo ahistorična je i kriva". On je predočio povijest loših strana velikih carstava prošlosti spomenuvši birokratizaciju, nasilje nad pojedincem i njegovu apatizaciju zbog nemoći pred državnim aparatom. Tolstoy je spomenuo i "prokrustovsku uniformnost" i gospodarstveno izjednačavanje koje prijeti državama u integraciji, spomenuvši filozofa Hegela koji se, prema njegovim riječima, bojao pruske hegemonije nad cijelom Njemačkom "ne zbog straha od pruskog diktatora, nego od gospodarskog uniformiranja". "U modernoj superdržavi postoji opasnost po pojedinca", drži Tolstoy. Stajališta suprotna Tolstoyevim iznio je francuski historik i pjesnik Vladimir Claude Fišera u predavanju "Neonacionalizam u srednjoj i istočnoj Europi: nemogućnost monoetnizma". U borbi naroda istočne Europe on prepoznaje "neonacionalizam" koji sobom donosi "uništenje estetike, strast za državom i teror nad pojedincem, izvitoperavanje razuma i nestanak pluralizma". "Nakon 2. svjetskog rata svi su se povinovali sakrosantnom načelu očuvanja granica, što je značilo ukidanje i nepriznavanje manjina", drži Fišera uspoređujući to "zatvaranje granica" sa Spartom i Pruskom. "U takvim državama", dodao je Fišera, "jaka izvršna vlast formira se na račun parlamentarizma, te zaključuje da nacionalno, kada je suviše naglašeno, odvaja naciju od kozmopolitskog dijela svijeta, od zapadnjačkog kozmopolitizma koji je po definiciji humanizam". "No", dodao je Fišera, "u Hrvata je to, naravno, opravdano". Danas su govorila i dva gosta iz Crne Gore, don Branko Sbutega i Jevrem Brković. Svećenik i dušebrižnik hrvatskih izbjeglica u sjevernoj Italiji don Branko Sbutega usporedio je Boku Kotorsku, svoj zavičaj, koja, prema mišljenju stručnjaka, geološki zapravo leži na dva kontinenta, s dva "duhovna kontinenta koja se taru na ovim trusnim prostorima". "Kada se živi na takvome mjestu", ustvrdio je Sbutega, "može se ili otići, ili se pokušati ukorijeniti, ili pak pokušati harmonizirati dubinske sile koje se periodično u podzemlju miču". "Ovaj rat, kakav od asirsko-babilonskih vremena nije viđen, uništava sve simbole duhovne geologije", kazao je također Sbutega, "i takva agresivnost jest stanje svijesti u kojemu ima logike". Rat je ujedno i "sukob velikih religioznih sistema koji ga ne mogu zaustaviti, ali mogu pojačati ili smanjiti". Ustvrdivši da je "geološka ploča religioznog na ovim prostorima odavna pukla", Sbutega je podsjetio da je 2. vatikanski koncil omogućio da se dokine "skandal religioznog metafizičkog opravdanja antisemitizma". "Za to je trebalo dvije tisuće godina, a mi danas sanjamo o ujedinjenoj Europi", rekao je i zaključio kako će za nju "trebati još mnogo moliti". Crnogorski pisac Jevrem Brković, jedini u današnjoj Europi za kojim je raspisana potjernica, tvrdi da u Crnoj Gori ima 70 tisuća srpskih vojnika, što znači da je jedan vojnik na dva odrasla Crnogorca. On je rekao da je Crna Gora "okupirana zemlja u kojoj etničko čišćenje može početi svakog časa". "Srpski fašizam ruši sve što u svojoj baštini nema, a komunizam je uspijevao osobito na pravoslavnim prostorima", primjećuje Brković i dodaje da se "može govoriti o patologiji balkanskih prostora". Osim na razgovorima u muzeju Mimara, večeras je sudionik ovoga susreta svjetskih intelektualaca Alain Finkielkraut gostovao i na tribini u zagrebačkom Kulturno-informativnom centru gdje je obrazlagao tezu da Hrvatska, koja se "dejugoslavizira", predstavlja novost u europskom mišljenju. (Hina) sp 022024 MET oct 92