DRUGI DAN ZAGREBAČKIH KNJIŽEVNIH RAZGOVORA

ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Nakon što je Ferdinand Kinsky, direktor centra za europske studije u Nizzi, otvorio današnji drugi dan Zagrebačkih književnih razgovora izlaganjem "Europska zajednica: jačanje ili prijenos nacionalnog suvereniteta", te nakon što se zauzeo za ulazak Hrvatske u nadnacionalnu europsku federaciju koja će, kako je kazao, štititi od sukoba koje izaziva "apsolutni suverenitet" nacionalne države te rekao da je ideja Europske zajednice ponikla iz "osjećaja da su neke države jednakije od drugih", zagrebački su sastanak intelektualaca nastavili dr. Neven Šimac i Berry Brkić izlaganjima koja su slušateljima pokušala predočiti način na koji Francuska i Sjedinjene Američke Države vide aktualnu situaciju napadnutih balkanskih naroda. Predsjednik predstavničkog vijeća hrvatskih ustanova i zajednica Francuske, hrvatski emigrant i francuski pravnik dr. Neven Šimac u izlaganju naslovljenom "Male Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina u javnom mnijenju velike Francuske" govorio je o neznanju i zatvorenosti francuske javnosti za sadašnjost i povijest Balkana. "Kada je počela jugoslavenska kriza, u Francuskoj su nauštrb slobode i težnje za demokracijom branili totalitarizam i komunizam, što se temeljilo na neizrečenim pretpostavkama da je bolja nepravda i zločin nego nered i kaos, te rat nego rasprsnuće jugoslavenske zajednice". "Oko Hrvatske se nisu uzrujavali", nastavio je Šimac, "za njih je to bila opasnost za srpsku manjinu među genocidnim Hrvatima". S vremenom, a pod utjecajem intelektualaca poput Alaina Finkielkrauta, Francoisa Fejtoea, Pascala Brucknera i Andrea Glucksmanna, stvari su se donekle promijenile, objašnjava Šimac, iako nedovoljno, tako da je sada "humanitarizam cinična, petenovska, višijevska poruka koja znači: predajte se, pa ćemo vam pomoći". Embargo na uvoz oružja u Hrvatsku i BiH Šimac shvaća kao "sudjelovanje u zločinu", a "časne primjere srpskih pacifista i bjegunaca iz vojske" ne doživljava kao "alibi za užasni srpski establišment". Berry Brkić, Hrvat koji radi za Glas Amerike, tvrdi da "zapadni vođe šire mitove i time onemogućavaju protumjere" koje bi spriječile balkansko krvoproliće. On je ukratko izložio razvoj mnijenja o Jugoslaviji u SAD, te rekao kako su se "stanovnici jugoslavenske prijestolnice strancima činili srdačnima i otvorenima sve dok se ne bi počelo razgovarati o Albancima, Muslimanima ili Hrvatima". Sadašnje američke stavove o ratu u BiH Brkić je ilustrirao mišljenjem da bi se iz američkih medija "moglo zaključiti kako Hrvati i Srbi zajednički ubijaju Muslimane". Ipak, za izglednu pobjedu Billa Clintona Brkić tvrdi da bi bila "pobjeda hrvatske stvari". "Treba obratiti pažnju na kulturnu obnovu i građansko društvo, koje je onkraj države", ustvrdio je Rene Wadlow u predavanju "Paneuropska kulturna obnova i nacionalne kulture" naznačivši da pri tomu valja paziti na "paneuropski kontekst, važnost visoke kulture i umjetnosti, te potrebu za svakovrsnom, posebice kulturnom suradnjom". Francuskog filozofa židovskog podrijetla Alaina Finkielkrauta publika je osobito srdačno pozdravila. Govorio je o temi "Što je to nacija? Druga epizoda", te rekao da "danas umire jedna od zadnjih ubilačkih ideologija 19. stoljeća-panslavizam, taj kobni mit koji je Hrvate zatvorio u bolni promiskuitet". Iskazavši sumnju u vrijednost ujedinjene Europe, Finkielkraut je obrazložio zapadnjački animozitet prema Hrvatskoj. "Drži se da je Zapad par excellance tradicija koja svoje temelje propituje i dovodi u pitanje; tako ispada da onoga časa kada Hrvati iskažu želju za pridruženjem Zapadu, oni odbacuju tu istu tradiciju." "U tome i jest hrvatska tragedija: što više čeznete za Europom, više vas se odbacuje", kazao je Alain Finkielkraut, "Sion hrvatske i svake druge istine", kako ga je nazvao dr. Neven Šimac. Hrvatski pisac Tonko Maroević u svome izlaganju "Europa, dakako, ma non troppo!" drži da je obilježje Europe "varietas", raznolikost, a ne epiteti poput "velika, mala, debela i sličnih". Maroević je reminiscencijama na povijest podsjetio na pripadnost hrvatske kulture europskoj, a talijanski književnik Franco Verdi u predavanju "Europa nježna, Europa nasilna" ponudio "poetskom prozom" iskazanu paralelu današnjice s antičkim mitom o Europi. (Hina) 021401 MET oct 92