NOVI VJESNIK: BIRAČI POD "KIŠOBRANOM"

ZAGREB, 5. kolovoza (Hina) - U osvrtu na izborne rezultate Željko Krušelj u današnjem Novom Vjesniku piše o 'pobjednicima i poraženima u izbornom prestrojavanju'. Uvodno napominje kako je HDZ-u novi izborni zakon omogućio da u Saboru, "s gotovo u decimalu jednakim postotkom birača za vladajuću stranku, sve opet bude 'po starom', a na svakom je oporbenom zastupniku da uvježbava 'verbalni sudar' s barem trojicom protivnika". Drži da su stranački i predsjednički izbori pokazali da "biračko tijelo nije bilo spremno za radikalnije rezove, a kamoli za smjenu vladajuće garniture". Govoreći zatim o orijentaciji Hrvatske demokratske zajednice napominje da se ona nije "u protekle tri godine od svog osnivanja transformirala u klasičnu stranku, s jasnim političkim profilom i čvršćom socijalnom bazom. Ona je ostala centristički pokret, s lako prepoznatljivom ljevicom i desnicom, u kojoj se ta politička širina, tipična za svaki populizam, koristi za 'pokretanje' programskih ciljeva konkurentskih stranaka", a "ako je biračko tijelo prihvatilo široki politički 'kišobran' Hrvatske demokratske zajednice, onda je razumljivo da je to moralo značiti i težak poraz druge dvije populističke opcije, sadržane u Savkinoj Hrvatskoj narodnoj stranci i Veseličinoj Hrvatskoj demokratskoj stranci. One, naime, programski nemaju takav dijapazon kao Tuđmanova zajednica, što znači da su i mnogo bliže modernim europskim strankama, možda još više onim američkim, ali ih drastično pogađa problem socijalne strukture na koju se, neovisno o političkim prilikama, mogu oslanjati", piše autor, a zatim podrobnije objašnjava razloge neuspjeha HNS-a i HDS-a. Procjenjuje da će Savkina stranka ipak 'preživjeti' do sljedećih izbora budući da je ušla u Sabor, ali smatra da to ipak neće uspjeti i Veseličinoj stranci. Prema autorovu mišljenju 'svojevrsna žrtva izbornog prebrojavanja' je i Cesarova Hrvatska kršćansko-demokratska stranka, jer ni ta stranka "nije potencijalne birače uvjerila da im nudi nešto kvalitetnije od drugih, čak su i istupi nekih njenih čelnika djelovali sektaški, što za stranku te orijentacije nije neka vrlina". Ocjenjuje da bi se ta stranka u postizbornom razdoblju mogla integrirati u onu vladajuću ili se pak povezati sa sličnim u oporbeni 'kršćanski blok'. "Traže li se, nasuprot ovima, istinski dobitnici među oporbenim strankama na kolovoškim izborima, onda su to samo dvije stranke, Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Hrvatska seljačka stranka", ističe Krušelj, a zatim objašnjava uspjeh HSLS i tvrdi da "svoj uspjeh može zahvaliti sve izraženijoj karizmi predsjednika Dražena Budiše, kao i povjerenju koje je u najvećoj mjeri dobila od intelektualne javnosti". Napominje kako je Budišina stranka dokazala da se Hrvatska "ne mora nužno opredjeljivati za krajnosti, već na prepoznatljivim vrijednostima graditi svoj put u demokratsku Europu". HSS, kojoj nitko nije prognozirao ulazak u Sabor pokazala je da "i selo, zanemareno i poslovično varano od svih vladajućih struktura, traži svoje mjesto u najvišem državnom zastupstvu". Na kraju se Krušelj osvrće i na rezultate ljevice i smatra da su oni izazvali najmanje iznenađenja, jer su "samo njihovi čelnici mogli vjerovati kako će razjedinjena ljevica učiniti nešto ozbiljnije od ukupno devet posto glasova, od čega će biti 'upotrebljivo' svega šest posto Račanove Socijaldemokratske partije. (...) Ljevica se, naime, u prethodne dvije godine nije dovoljno prilagodila realnostima Hrvatske kao države koja je netom izašla iz polustoljetnog komunističkog totalitarizma, tako da i na tom polu političke 'ruže vjetrova' slijedi ujedinjavanje ili postupno odumiranje. Već će idućih tjedana neke od spomenutih dilema biti definitivno riješene", zaključuje Krušelj. (Hina) mc 050158 MET aug 92