IZBOR IZ PISANJA STRANIH LISTOVA I EMISIJA RADIO STANICA

ZAGREB, 24. srpnja (Hina) LE MONDE - U rubrici "Pisma" pariški Le Monde je objavio reakciju predsjednika Arbitražne komisije EZ Roberta Badintera na članak pod naslovom "Pariz nasuprot jugoslavenskom sukobu" objavljen u tom listu 16. srpnja. Robert Badinter se osvrće na dio uvodnika u kojem se ističe: "Nije li za to bilo zadužena komisija pod Badinterovim vodstvom, i nismo li, na zahtjev Francuske, mjesecima čekali zaključke prije nego što se pristupilo priznavanju?" U odgovoru Badinter pojašnjava da "Arbitražna komisija nikada nije bila zadužena za definiranje statusa manjina u Jugoslaviji. Njegova je jedina zadaća bila potvrditi da ustavni i zakonodavni tekstovi republika koje su tražile da ih članice EZ priznaju, poštuju prava manjina, onako kako je to definirano odredbama nacrta sporazuma predočenim 4. studenoga 1991". Na kraju Badinter dodaje da je komisija, osnovana 16. prosinca, svoje mišljenje o Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i Sloveniji, iznijela 13. siječnja. FINANCIAL TIMES - U tekstu pod naslovom "Hurd pokušava ublažiti svađu između EZ i UN oko Bosne" lodnosni list izvješćuje o dolasku britanskoga ministra vanjskih poslova u New York. Namjera Douglasa Hurda je da ublaži "uskipjele" prepirke između UN i EZ zbog uloge u očuvanju mira u Bosni i Hercegovini. Britanski je ministar u New York otputovao kad je objavljeno "neobično otvoreno izvješće" Butrosa-Galia Vijeću sigurnosti u kojemu mu je savjetovao da odbije plan EZ o prekidu vatre u Bosni. Dopisnik napominje da je Douglas Hurd prekinuo svoj put u Manilu gdje je morao prisustvovati sastanku ministara EZ i Azije, kako bi hitno razgovarao s Butrosom-Galiem. Cilj tog razgovora je obnavljanje suradnje između EZ i UN i očuvanja mirovne konferencije EZ. Osvrćući se na izvješće Butrosa-Galia, list piše kako ono "pobija njegovu prijašnju reputaciju povučenog i popustljivoga međunarodnog birokrata, koji se najvjerojatnije neće prepirati s političkim vođama svjetskih organizacija". Dodajući zatim da je on već oštro kritizirao EZ i Vijeće sigurnosti u pismu upućenom članovima Vijeća, list između ostaloga napominje da Butros-Gali u svom izvješću protivljenje operaciji u kojoj bi UN morali nadzirati oružje u Bosni, pravda načelnim i praktičnim razlozima. Londonski je sporazum, ističe list, postavio pitanje odnosa između UN i regionalnih organizacija poput EZ u održavanju međunarodnoga mira i sigurnosti. "Članak Povelje UN koji se na to odnosi naglašava prvenstvenu odgovornost Vijeća sigurnosti u takvim slučajevima, navodeći da u određenim okolnostima, može upotrijebiti regionalne organizacije ili urede. 'Nije propisano suprotno', ističe se u izvješću, a ta se konstatacija jasno odnosi na zahtjev mirovne konferencije EZ da UN nadzire teško naoružanje", navodi list. Na kraju list napominje da je lord Carrington odgovorio na kritike glavnog tajnika UN i naglasio da je mirovna konferencija samo postavila "zahtjev" UN. Osim toga zahtjev su postavile zaraćene snage i stoga se ne može držati njegovim, a niti planom EZ. THE NEW YORK TIMES - "Jugoslavenski rat, kao i većina ratova, izaziva sve veću bijedu i neimaštinu. Stotine tisuća ljudi zarobljene su između bojišta i zatvorenih granica susjednih zemalja koje oklijevaju prihvatiti sve veći val proganika. Hrvatska strojnicama zadržava val očajnih Bosanaca na južnoj granici, dok na sjevernoj moli Sloveniju i Austriju da primi nekoliko tisuća ukrcanih na vlakove kojima pokušavaju pobjeći", piše list naglašavajući da "postaje jasno da prognanici nisu slučajnost u ovom ratu, nego njegov glavni cilj. Srpska namjera nije samo okupirati teritorije, nego i očistiti ih, ubojstvima ili progonima svih koji ne pripadaju njihovu plemenu. Druga plemena, zauzvrat, čine slično, ali u manjem opsegu. Ovaj se rat vodi uglavnom protiv civilnoga pučanstva". Komentator zatim navodi podatke o broju prognanika, te zaključuje kako "nije teško shvatiti kamo vode ovi događaji. Izgledi za stranu vojnu intervenciju - posljednju nadu Bosanaca - ravni su ništici. Srbi, glavni agresori, pobjeđuju. Uz još mnogo veća krvoprolića i tragedije, polako će zauzeti ostatak područja koja svojataju, a vatra će se vjerojatno s vremenom sama po sebi ugasiti. Nova osiromašena Srbija, parija kojega cijeli svijet izbjegava, tiho će zaposjesti područja koja je očistila, kako Srbi kažu, od ostalih narodnosti. U to će vrijeme u susjednim zemljama biti mnogo zajednica ogorčenih prognanika koji čekaju i traže mogućnost za osvetu. To ne zvuči kao obećavajući početak nove Europe mira i dobrih osjećaja". GLAS AMERIKE - Novi predsjednik vlade tzv. krnje Jugoslavije Milan Panić izjavio je u interviewu za USA Today kako će predložiti da mu UN dopuste razoružati oružane jedinice savezne vojske uz njihov nadzor. Panić je tom prigodom također izjavio kako je JA spremna pristati na mir ako UN budu spremni prijeći u akciju. On je napomenuo da ne bi bilo potrebno ni mnogo vremena za razvojačenje cijele zemlje. Upitan hoće li priznati neovisnost Bosne, savezni premijer je odgovorio da će to biti učinjeno čim se oformi legitimna vlada s kojom bi se moglo pregovarati. Dodao je da sadašnja bosanska vlada nije legitimna zbog toga što ne predstavlja cijeli narod jer Muslimani čine samo 40 posto pučanstva. Također je izjavio kako se izbori u Bosni moraju odmah održati i to izbori koji bi obuhvatili cjelokupno pučanstvo - Hrvate, Srbe i Muslimane. U daljnjem razgovoru Panić je rekao da nije točno da Srbija potiče nasilje, nego da je rat u Bosni rat bosanskih Srba. Dodao je da će Srbi vratiti sva osvojena područja, da je mržnja rezultat političkog manipuliranja dobrim ljudima. Nesreća naše zemlje je u tome, rekao je Panić, što se jeftini, mali političari koriste nacionalizmom, narodnom pripadnošću i vjerom kako bi promovirali svoje ciljeve. Panić je osudio čin etničkog čišćenja i naglasio da svatko tko je koristio tu metodu za ostvarenje svojih ciljeva treba odgovarati pred međunarodnim sudom. RADIO DEUTSCHE WELLE - Uočavajući kako su se u Hrvatskoj progoni nesrpskog pučanstva nastavili čak i nakon razmještanja plavih kaciga, njemački radio tvrdi da "još mnogo gore prolaze prognanici iz BiH koji su 80 posto Muslimani". Po mišljenju komentatora radija "ako jednog dalekog dana oružje i zašuti, na putu njihovom povratku stajat će ipak objektivni razlozi. To će biti, u prvom redu, u borbama oštećene i sustavno razorene stambene zgrade, zatim perfidno ucjenjivanje od strane Srba koji su od prognanika zahtijevali da se odreknu svojih imanja. Iz hrvatskih okupiranih područja k tomu je u javnost izišla činjenica da su srpski osvajači sustavno uništili katastarske knjige. Muslimanski povratnici, osim toga, ne bi nakon toga našli nikakva radna mjesta ili malo njih. Već i prije progona tisuće su izgubile radna mjesta samo zato što pripadaju drugoj vjeri. Što bi te rastjerane ljude uopće i moglo potaknuti na povratak ako bi nakon toga morali živjeti pod srpskom samovoljom?! Neke stvari već su sada sigurne. Onako kako je bilo u razdoblju prije izbijanja rata, nakon dokončanja borbi sigurno više neće biti. Tko bosanskim Muslimanima može vratiti njihovu domovinu?! Njima prijeti sudbina koju je slovenski ministar vanjskih poslova Rupel formulirao nazivom 'Palestinci Europe' - nigdje kod kuće, sa svih strana gurani amo-tamo. Prema navodima UN, na području raspadnute Jugoslavije već je 2,4 milijuna ljudi ostalo bez doma, a još uvijek se ne nazire kraj novih progona. Svoju stravičnu politiku Srbi bi mogli okrenuti prema dva milijuna Albanaca na Kosovu, protiv Muslimana u južnosrpskom Sandžaku ili protiv Mađara i Hrvata u Vojvodini, što upravo započinju ... Međutim, ono što pristaše velikosrpske ideje trenutno čine nad bosanskim Muslimanima, nadilazi pojam protjerivanja. Radi se o genocidu", tvrdi komentator. "Najbrojnijoj nacionalnoj skupini u Bosni (što je više od dva milijuna ljudi) uništava se egzistencijalna osnova", zaključuje komentator njemačkog radija. (Hina) 240235 MET jul 92