IZBOR IZ PISANJA STRANIH LISTOVA

ZAGREB, 15. srpnja (Hina) DELO - "Zatvaranje granice prema Hrvatskoj za izbjeglice iz BiH bilo bi najprihvatljivije rješenje, a možda bi na taj način, zajedno s Hrvatskom, uspjeli izvršiti pritisak na međunarodnu zajednicu da riješi problem s kakvim se Europa nije susrela u posljednjih pedeset godina", piše današnje ljubljansko Delo. Autor zatim kaže: "Jasno je da to Europa neće odobravati jer će se naći pred dodatnim problemom što će ga morati rješiti. S druge strane, zatvaranje granica može još dodatno pogoršati i ovako ne najbolje odnose s Hrvatskom, a kod kuće potaknuti raspravu o tome da li je humano odbijati ljude koji u Sloveniju žele pobjeći od ratnog vihora i masakra", smatra autor i zaključuje: "Izvjesno je da će se Slovenija susretati s problemom izbjeglica sve dok ne bude otklonjen glavni uzrok koji ih sili da napuštaju svoje domove. Rat i teror". LE MONDE - U razgovoru s novinarima francuskog dnevnika austrijski predsjednik Thomas Klestil govorio je uglavnom o promjenama u austrijskoj vanjskoj politici poslije odlaska Kurta Waldheima. Između ostaloga predsjednik Klestil je, odgovarajući na pitanje kako Austrija može pomoći u stabiliziranju srednje Europe, naglasio da je u prošlosti, dok je još postojao željezni zastor, Austrija "svojim susjedima davala primjer što maloj zemlji, uništenoj i okupiranoj može donijeti njezina sloboda, tržišno gospodarstvo, rad njezinih stanovnika. (...) U našem su susjedstvu sada prvi put u povijesti samo demokratska društva (uključujući Sloveniju i Hrvatsku) s kojima moramo surađivati, a Austrija je, poslije Njemačke, zemlja koja ima najviše zajedničkih ulaganja u istočnoj Europi. Najveću prijetnju sada predstavljaju kretanja populacija". Odgovarajući na pitanje o ponovnom uvođenju viza za one koji dolaze iz Jugoslavije, austrijski je Predsjednik spomenuo problem prognanika i upozorio da valja razlikovati "prave izbjeglice, koji su u opasnosti u svojoj zemlji i koje se mora zaštititi, i useljenika koji nisu u opasnosti, ali dolaze zbog ekonomskih razloga". Osvrćući se na probleme manjina u Slovačkoj, osobito problem mađarske manjine, Klestil naglašava da "postojanje manjina znači bogatstvo za našu kulturu. Mi smo rješili problem južnog Tirola s Italijom; za to nam je trebalo vremena, ali bi moglo poslužiti kao primjer za rješavanje pitanja manjina. Kad granice budu otvorene u cijeloj Europi, neće više biti problema. Jugoslavenska drama je u tome što prava manjina nisu poštivana i što se pokušava stvoriti etnički homogene države". Na kraju interviewa austrijski je predsjednik govorio o posjetu francuskoga predsjednika Mitterranda Sarajevu. Na pitanje drži li taj posjet znakom promjena u francuskoj politici prema Srbiji, Klestil je odgovorio: "Sigurno, taj je posjet prvenstveno bio hrabro dokazivanje koje je odmah izazvalo konkretne mjere pomoći. Omogućilo je prolaz humanitarnoj pomoći i držim da moramo nastaviti. Kad u Austriji govorimo o vojnim mjerama, ne želimo da se povede rat protiv srpske vojske, nego da se osigura sigurnost sarajevske zračne luke i da se ta zaštićena zona proširi na cijeli grad i na druge gradove. Uvijek smo smatrali da bi Francuska mogla imati ključnu ulogu". DIE PRESSE - "Nedostatak kapaciteta napokon je razbio 'humanitarnu frontu' koju su dosada sačinjavale Hrvatska, Slovenija i Mađarska", komentira bečki Die Presse odluku Zagreba o zatvaranju granica. "Vladi u Zagrebu ne treba zamjeriti što je, suočena s valom od 630.000 ratnih izbjeglica iz Bosne, zatvorila svoje granice; logičan je i potez Budimpešte koja je već djelomično realizirala blokadu granica, a uskoro će zajedno s Ljubljanom definitivno usvojiti politiku crvenog svjetla. Restriktivna metoda Austrije, koja ulazak bez vize omogućava samo budućim radnicima, također može poslužiti kao primjer. Posljedice ne mogu predvidjeti čak ni ljudi, koji svakodnevno gledaju slike užasa. One će za tisuće ljudi najvjerojatnije biti smrtonosne. Prijedlog Austrije i Mađarske o formiranju 'zona mira' nije rezultat nepoznavanja činjenica, već nedostatka boljih rješenja. Zapad je dugo uskraćivao pomoć zemljama koje su prihvaćale izbjeglice, prisilivši ih da usvoje restriktivne mjere prema žrtvama srpske agresije. Prva je reagirala Austrija; njezin primjer slijedile su Hrvatska i Mađarska. Teško je oteti se dojmu da je Zapad želio postići upravo takvu reakciju, potičući gotovo godinu dana ksenofobične emocije svih vrsta i umirujući svoju savjest financijskom milostinjom. (...) Iako je zatvaranje granica vrlo popularna metoda, treba strahovati od osvete 'zaštitne fronte' Zapada. Ako međunarodna zajednica uskoro ne reagira, političari i obični ljudi gledat će u svojim udobnim uredima i domovima još strašnije slike iz Bosne", upozorava list. VEČERNJE NOVOSTI - "Ako problem Vukovara, kome je čak bila namijenjena uloga glavnog grada Slavonije, Baranje i Zapadanog Srema ne riješimo kao ljudi i braća - proglasit ćemo ga neovisnom republikom, gradom-republikom. Ima takvih primjera u Europi dosta. Toliko je plodan i bogat da može živjeti sam - izjavio je ovih dana novi gradonačelnik dr. Milorad Višić, ojađen sveopćom pljačkom grada, koja se nastavlja", pišu beogradske "Večernje novosti". List tvrdi da su grad prvo pljačkali Hrvati, do oslobođenja, a zatim su Srbi počeli pljačkati kuće izbjeglih Hrvata. Gradskim poslovima se upravljalo izvan Vukovara, a ta nadležnost ni danas nije raspravljena. "Danas se izvaljuju prozori i vrata iz nerazrušenih kuća. Netko je u međuvremenu pronio glas da se očekuje masovan povratak Hrvata, a braća Srbi iz Šida navalili na njihove kuće, vade ciglu, odvoze crijep, i to iz 'patriotskih' razloga - da Hrvati nikada ne budu susjedi vukovarskim Srbima", piše list, a gradonačelnik navodi još nekoliko slučajeva kojima dokazuje da se za Vukovar nitko ne brine. Podsjeća kako je i osiguranje skupštine 'Republike Srpske Krajine' bilo u nadležnosti Arkanovaca, a ne vukovarske milicije i pita "nije li to znak da se naša vlast ne priznaje". (Hina) mm 150212 MET jul 92