RADIO I TV POSTAJA
ZAGREB, 7. srpnja (Hina)
DIE WELT - "Die Welt" piše o novoimenovanom premijeru tzv. SR Jugoslavije
Milanu Paniću. List drži da su njegove dosadašnje izjave tako općenite da
iz njih svatko može pročitati ono što bi najradije želio čuti. On želi
dokončati rat u Bosni i ispuniti uvjete UN, ali to isto tvrdi i Milošević.
Panić ništa nije rekao glede pitanja je li Srbija spremna priznati
teritorijalnu cjelovitost Hrvatske i Bosne. Također ništa nije rekao o
Kosovu, a ni o temi moraju li svi Srbi živjeti u jednoj državi, kako to
zahtijeva Milošević, ili će živjeti kao manjina u drugim državama, npr.
Hrvatskoj i Bosni. Jedan bi Amerikanac mogao postati spasiteljem
Miloševića i velikosrpske ideje, zaključuje list.
DER STANDARD - Bečki dnevnik "Der Standard" pokušava objasniti zašto do
sada nije poduzeta vojna intervencija u Bosni i Hercegovini. List piše da
se u SAD upravo vodi predizborna kampanja. Amerikanci ne žele gledati kako
se njihovi mladići vraćaju u lijesovima s ratnih poprišta iz najzabačenijeg
kutka Europe. No, ni europske države nisu baš oduševljene vojnom
intervencijom, to više ako bi u njoj morali sudjelovati njihovi vlastiti
vojnici. Političari u neutralnoj Austriji najglasniji su u prizivanju
inozemne vojne intervencije. I u Njemačkoj je lakše tražiti takvu
intervenciju, jer njemačke jedinice iz povijesnih razloga ne bi u njoj
sudjelovale. Nijednoj se zemlji ne može uzeti za zlo, ako ne želi svoje
mladiće žrtvovati u tom stravičnom ratu. Najkasnije tada kada prvi
kanadski ili francuski vojnici iz sastava mirovnih jedinica UN poginu,
Zapad će morati odlučiti između masovne intervencije i potpunog povlačenja,
drži list.
RADIO DEUTSCHE WELLE - "Brod je pun", glasi ocjena većine europskih
zemalja, koje su izložene pritisku izbjeglica s područja bivše Jugoslavije.
Stoga su sve, uz iznimku Mađarske, uvele vize za većinu građana bivše
Jugoslavije, što je ovih dana na granicama izazvalo niz nemilih scena.
Izmučenim se izbjeglicama uskraćuje pravo ulaska u zemlju, vraća ih se ili
šalje u neku treću državu. Europu je zatekao taj ogromni val izbjeglica,
kao uostalom i sam rat. Bonn zato pozitivno gleda na ideju da se o
migracijama u Europi raspravlja na sastanku KESS-a. Švedska će tamo
pokrenuti raspravu o jedinstvenoj zakonskoj regulativi i tzv. europskoj
raspodjeli izbjegličkih kvota, kako bi se teret zbrinjavanja ratnih
izbjeglica ravnomjerno rasporedio na sve zemlje. Tome u prilog govore i
najnoviji podaci o broju izbjeglica na teritoriju bivše Jugoslavije, što ih
je prije dva dana objavio Visoki komesarijat za izbjeglice UN. 29. lipnja
na tom je području bilo 1.726.000 izbjeglica, u Hrvatskoj 277.000 iz same
republike i 281.000 iz Bosne i Hercegovine i 69.000 u internacionalno
organiziranim izbjegličkim logorima. U Srbiji ima 166.000 iz Hrvatske i
199.000 iz BiH. U BiH ima oko 93.000 izbjeglica iz Hrvatske, u Crnoj Gori
7.500 iz Hrvatske i 39.000 iz BiH, u Sloveniji 3.000 iz Hrvatske i 60.000
iz BiH te u Makedoniji 2.500 iz Hrvatske i 25.500 iz BiH. Dodatnih se
330.000 ljudi sklonilo u inozemstvu. Najviše, 200.000, je u Njemačkoj,
zatim 60.000 u Mađarskoj, te 67.000 u švedskoj i 19.6000 u Austriji u prva
četiri mjeseca 1992. Švicarska je primila 12.000 ljudi, a ostale europske
države mnogo manje. U Njemačkoj je samo ove godine azil zatražilo 72.000
ljudi s područja bivše Jugoslavije. Prema podacima iz bonnskog
ministarstva unutrašnjih poslova među njima je još uvijek Albanaca s Kosova
i Roma, nego ljudi s ratnih područja. I to je jedan od razloga što se
granice u Europi sve više zatvaraju pred izbjeglicama iz bivše Jugoslavije.
Zato bi eventualni dogovor na KESS-u o svim aspektima problema od europske
raspodjele kvota do sporazuma o onemogućavanju zloupotreba bio itekako
koristan. No, neće ga biti lako postići. O tome svjedoči i nedavna izjava
potpredsjednika švicarske vlade: "Zašto da se mi naprežemo do krajnje
granice i primamo toliko ljudi, kad se oni sami u svojoj zemlji međusobno
ubijaju i ne čine dovoljno da spriječe uzroke svog bijega - da spriječe
rat".
(Hina)sb
070240 MET jul 92
Engleska: Manchester United - Southampton 3-1
Euroliga: Hezonja najbolji strijelac Reala u porazu
Više od 360 novinara diljem svijeta iza rešetaka krajem 2024. - istraživanje
Šah: Četvrta pobjeda Bogdana Lalića
SP rukometaši: Dan bez iznenađenja
Na splitskom Filozofskom fakultetu u petak nastava online
SP rukometaši: Rezultati (2)
Novi studentski prosvjed u Podgorici
Izraelski ministar prijeti ostavkom zbog sporazuma o prekidu vatre u Gazi
Španjolski kup: Dva gola Budimira, Osasuna izbacila branitelja naslova