FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

RADIO I TV POSTAJA ZAGREB, 7. srpnja (Hina) DIE WELT - "Die Welt" piše o novoimenovanom premijeru tzv. SR Jugoslavije Milanu Paniću. List drži da su njegove dosadašnje izjave tako općenite da iz njih svatko može pročitati ono što bi najradije želio čuti. On želi dokončati rat u Bosni i ispuniti uvjete UN, ali to isto tvrdi i Milošević. Panić ništa nije rekao glede pitanja je li Srbija spremna priznati teritorijalnu cjelovitost Hrvatske i Bosne. Također ništa nije rekao o Kosovu, a ni o temi moraju li svi Srbi živjeti u jednoj državi, kako to zahtijeva Milošević, ili će živjeti kao manjina u drugim državama, npr. Hrvatskoj i Bosni. Jedan bi Amerikanac mogao postati spasiteljem Miloševića i velikosrpske ideje, zaključuje list. DER STANDARD - Bečki dnevnik "Der Standard" pokušava objasniti zašto do sada nije poduzeta vojna intervencija u Bosni i Hercegovini. List piše da se u SAD upravo vodi predizborna kampanja. Amerikanci ne žele gledati kako se njihovi mladići vraćaju u lijesovima s ratnih poprišta iz najzabačenijeg kutka Europe. No, ni europske države nisu baš oduševljene vojnom intervencijom, to više ako bi u njoj morali sudjelovati njihovi vlastiti vojnici. Političari u neutralnoj Austriji najglasniji su u prizivanju inozemne vojne intervencije. I u Njemačkoj je lakše tražiti takvu intervenciju, jer njemačke jedinice iz povijesnih razloga ne bi u njoj sudjelovale. Nijednoj se zemlji ne može uzeti za zlo, ako ne želi svoje mladiće žrtvovati u tom stravičnom ratu. Najkasnije tada kada prvi kanadski ili francuski vojnici iz sastava mirovnih jedinica UN poginu, Zapad će morati odlučiti između masovne intervencije i potpunog povlačenja, drži list. RADIO DEUTSCHE WELLE - "Brod je pun", glasi ocjena većine europskih zemalja, koje su izložene pritisku izbjeglica s područja bivše Jugoslavije. Stoga su sve, uz iznimku Mađarske, uvele vize za većinu građana bivše Jugoslavije, što je ovih dana na granicama izazvalo niz nemilih scena. Izmučenim se izbjeglicama uskraćuje pravo ulaska u zemlju, vraća ih se ili šalje u neku treću državu. Europu je zatekao taj ogromni val izbjeglica, kao uostalom i sam rat. Bonn zato pozitivno gleda na ideju da se o migracijama u Europi raspravlja na sastanku KESS-a. Švedska će tamo pokrenuti raspravu o jedinstvenoj zakonskoj regulativi i tzv. europskoj raspodjeli izbjegličkih kvota, kako bi se teret zbrinjavanja ratnih izbjeglica ravnomjerno rasporedio na sve zemlje. Tome u prilog govore i najnoviji podaci o broju izbjeglica na teritoriju bivše Jugoslavije, što ih je prije dva dana objavio Visoki komesarijat za izbjeglice UN. 29. lipnja na tom je području bilo 1.726.000 izbjeglica, u Hrvatskoj 277.000 iz same republike i 281.000 iz Bosne i Hercegovine i 69.000 u internacionalno organiziranim izbjegličkim logorima. U Srbiji ima 166.000 iz Hrvatske i 199.000 iz BiH. U BiH ima oko 93.000 izbjeglica iz Hrvatske, u Crnoj Gori 7.500 iz Hrvatske i 39.000 iz BiH, u Sloveniji 3.000 iz Hrvatske i 60.000 iz BiH te u Makedoniji 2.500 iz Hrvatske i 25.500 iz BiH. Dodatnih se 330.000 ljudi sklonilo u inozemstvu. Najviše, 200.000, je u Njemačkoj, zatim 60.000 u Mađarskoj, te 67.000 u švedskoj i 19.6000 u Austriji u prva četiri mjeseca 1992. Švicarska je primila 12.000 ljudi, a ostale europske države mnogo manje. U Njemačkoj je samo ove godine azil zatražilo 72.000 ljudi s područja bivše Jugoslavije. Prema podacima iz bonnskog ministarstva unutrašnjih poslova među njima je još uvijek Albanaca s Kosova i Roma, nego ljudi s ratnih područja. I to je jedan od razloga što se granice u Europi sve više zatvaraju pred izbjeglicama iz bivše Jugoslavije. Zato bi eventualni dogovor na KESS-u o svim aspektima problema od europske raspodjele kvota do sporazuma o onemogućavanju zloupotreba bio itekako koristan. No, neće ga biti lako postići. O tome svjedoči i nedavna izjava potpredsjednika švicarske vlade: "Zašto da se mi naprežemo do krajnje granice i primamo toliko ljudi, kad se oni sami u svojoj zemlji međusobno ubijaju i ne čine dovoljno da spriječe uzroke svog bijega - da spriječe rat". (Hina)sb 070240 MET jul 92

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙