IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

RADIO I TV POSTAJA ZAGREB, 23. srpnja (Hina) RADIO DEUTSCHE WELLE (RDW) - Ministar Klaus Kinkel je u svojoj izjavi glede uplovljavanja njemačkog broda i tri zrakoplova u Jadran radi nadziranja sankcija protiv Srbije i Crne Gore, između ostalog, rekao da je sadašnji rat u BiH nešto što se nije očekivalo nakon dokončanja suprotnosti između Istoka i Zapada. "Ovaj se rat vodi nečuvenom žestinom s brojnim ubijenim, ranjenim i bjeguncima. Odgovornost za rat snosi srbijansko vodstvo, ali ne i srpski narod kojemu se ne može pripisati protivljenje miru", rekao je Kinkel. U daljem tijeku svoga izlaganja ministar je naglasio da je angažiranje savezne ratne mornarice u Jadranu u skladu s njemačkim ustavom. To sudjelovanje važno je i zbog toga da se stavi na probu njemačka sposobnost da bude saveznik. Prema odlukama UN, Zapadnoeuropska unija i NATO nemaju zadaću da u ovoj akciji upotrijebe oružanu silu. Ministar je nastavio: "Mi se ne miješamo u suverenitet drugih država u jednom spornom pitanju. Mi samo prikupljamo informacije da bi ih dalje proslijedili Vijeću sigurnosti UN. To je nešto manje važno od sudjelovanja u nekom pothvatu plavih kaciga. Odluka savezne Vlade", rekao je Kinkel, "doprinos je aktivnoj međunarodnoj mirovnoj politici. Mi znamo da ove mjere neće donijeti mir ljudima u BiH i drugim dijelovima bivše Jugoslavije, ali će im dati nadu da se njihov problem može riješiti snažnom međunarodnom, pa i njemačkom, solidarnošću", rekao je, između ostaloga, savezni ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel u svojoj izjavi pred njemačkim Bundestagom. THE INDEPENDENT (Velika Britanija) - Annika Savill, jedna od urednica lista, "pokušava otkriti motive skrivene iza pokušaja svjetske javnosti da riješi balkanski sukob", ističe se u podnaslovu. Autorica ističe da su EZ, Francuzi, WEU, NATO, G7 i UN upleteni u rješavanje problema na prostorima bivše Jugoslavije. Navodi dužnosnika EZ, koji tvrdi kako su "svi poskočili kako bi dokazali da Europa to može", ali sada shvaćaju da se uspjeh ne može postići brzo i pokušavaju se izvući, i dalje tvrdeći da su "položili ispit". Naime, tvrdi se da su postignuti veliki uspjesi, poput "'prekida vatre' EZ, slanje računa za ljudstvo i troškove UN, dok se istodobno UN ne dopušta da učine ono što bi mogli kad bi se htjelo ići pravim putem". Nije čudo, dodaje Annika Savill, da je glavni tajnik UN telefonom rekao lordu Carringtonu da "s obzirom na odgovornost UNPROFOR-a nije realno" očekivati da će nekoliko jedinica UN u Bosni moći zaplijeniti teško oružje. A nije čudo niti to da je lord Carrington odgovorio da se s tim slaže, iako se u 752. rezoluciji UN spominje zaplijena oružja, a "britanski su diplomati brzo naglasili da Boutros Ghali nije izvijestio na koji će se način to provoditi". Autorica upozorava da su se u ponedjeljak, dok su "Bosanci umirali tijekom prekida vatre koji je sklepala EZ, ministri vanjskih poslova EZ sjedili su u Bruxellesu raspravljajući o zarezu. Treba li u deklaraciji o Jugoslaviji pisati 'mirovna konferencija pod predsjedanjem lorda Carringtona' ili 'mirovna konferencija, pod predsjedanjem lorda Carringtona'? Činilo se da je znak interpunkcije ključan za poruku koju su Britanci odlučili poslati Francuzima - da je Carrington i dalje, kako vole reći 'jedina atrakcija'". Jedan je dužnosnik EZ upozorio da "prava igra koja se ovdje vodi nema gotovo nikakve veze s Jugoslavijom", navodi novinarka. U nastavku podsjeća da je Mitterrand "javno povisio ulog u igri kad je odlučio prošetati sarajevskim ulicama potkraj svibnja", te da ih je "ponovo povisio kad je Francuska zaprijetila da će u Sarajevo poslati borbene helikoptere i osoblje koje ne pripada organizacijama UN, prisilivši generala MacKenziea da ih zaustavi. Britanski je dužnosnik rekao: 'MacKenzie nije imao upute da bilo koga napada, a Francuzi su namjerno napuhavali razlike između čuvanja i nametanja mira'". To je bio rat unutar EZ, napominje novinarica, i spominje problem nadziranja embarga u krnjoj Jugoslaviji i jadransku operaciju. Jedan zapadni analitičar ističe da je "armada besmislica ako nema ovlasti da zaustavlja i pretražuje sumnjive brodove. A za to bi bila nužna još jedna rezolucija UN. A mi ne želimo još jednu rezoluciju UN jer bismo tada morali odlučiti tko će dobiti mandat UN. WEU? NATO? EZ? Francuzi žele da to bude WEU, dok Britanci ne žele odustati od uloge NATO, a to ne žele niti Amerikanci, ali Amerikanci se ne žele svađati s Francuzima". Autorica dodaje da je uloga Amerike još kompliciranija zbog činjenice što ne želi pokvariti svoje odnose s Grcima. Osim toga, "za novu bi rezoluciju o Jugoslaviji bio nužan i Jeljcinov glas, a on je pod pritiskom javnosti u svojoj zemlji, koja se protivi mjerama protiv Slavena. A kako kažu britanski izvori, 'svi znamo da nije trenutak da bismo jadnom Jeljcinu natovarili probleme u njegovoj zemlji'", završava Annika Savill. LE MONDE (Francuska) - Afsane Bassir Pour, dopisnik iz New Yorka, prenosi dijelove pisma glavnoga tajnika UN Boutrosa Boutrosa Ghalia. Osim toga dopisnik navodi i reakcije članova Vijeća sigurnosti na to pismo. "Članovi Vijeća sigurnosti jednoglasno su odlučili 'ignorirati' to pismo, koje je neke od njih razljutilo, i obznanjuju da još čekaju izvješće o tome na koji će način UN u Bosni i Hercegovini preuzimati teško oružje. Podsjećajući na to da glavni tajnik 'nikada nije nazočan' na konzultacijskim sjednicama članova Vijeća sigurnosti na kojima se raspravlja o 'bilo kojoj temi', jedan je član Vijeća sigurnosti, razljućen pismom glavnoga tajnika, oštro komentirao: 'Morao je samo biti tamo!'", piše dopisnik, dodajući da je diplomat pojasnio da je, "od svog dolaska u UN Boutros Ghali uvijek bio protiv dodatne intervencije UN na terenu". Dopisnik navodi i drugog člana Vijeća sigurnosti kojega je "rastužila" reakcija Boutrosa Ghalia, i koji je zažalio što je glavni tajnik tako reagirao i dodao da njegovo pismo "samo odvraća mišljenje javnosti s prave tragedije koja se pred našim očima događa u Bosni i Hercegovini". Na kraju dopisnik dodaje da je u New York stigao i Milan Panić kako bi se sastao s članovima Vijeća sigurnosti. U New Yorku je i ministar vanjskih poslova BiH Haris Silajdžić, koji je ogorčeno naglasio: "Polazim od hipoteze da živimo u svijetu u kojem vlada zakon. Ako to nije točno, Vijeće sigurnosti mora nam jasno reći: Ne možemo ništa učiniti za vas, preostaje vam da se naoružate, jer vam nitko ne može pomoći". (Hina) 230110 MET jul 92