FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DRUGO IZVJEŠĆE GLAVNOG TAJNIKA KOJE SE NASTAVLJA NA REZOLUCIJU VIJEĆA SIGURNOSTI BR. 752 (1992)

NA REZOLUCIJU VIJEĆA SIGURNOSTI BR. 752 (1992) UJEDINJENI NARODI, 26. lipnja (Hina) DRUGO IZVJEŠĆE GLAVNOG TAJNIKA KOJE SE NASTAVLJA NA REZOLUCIJU VIJEĆA SIGURNOSTI BR. 752 (1992) UVOD 1. Ovo se izvješće podnosi Vijeću sigurnosti u kontekstu operativnog paragrafa 12. Rezolucije 752., usvojene 15. svibnja 1992 u kojem je Vijeće, među ostalim, zatražilo od glavnog tajnika da "osigura da UNPROFOR preuzme svoju punu odgovornost u svim Područjima pod zaštitom Ujedinjenih naroda (UNPA) što je prije moguće, te da ohrabri sve strane i druge kojih se tiče, da riješe bilo koje preostale probleme s tim u vezi". Ono sadrži informacije dostupne tajništvu do 12.00 sati po njujurškom vremenu, 26. lipnja 1992. godine. I. "RUŽIČASTE ZONE" 2. U svojim izvješćima Vijeću podnesenim 24. travnja 1992. (S/23844) i 12. svibnja 1992. (S/23900) ja sam ukazao na problem određenih područja Hrvatske koje je tada nadzirala Jugoslavenska narodna armija (JNA), neseljenih u pretežito Srbima, ali koja su izvan dogovorno utvrđenih granica Područja pod zaštitom Ujedinjenih naroda (UNPA). Beogradske su vlasti vršile snažan pritisak da ta područja, koja su postala poznata pod imenom "ružičaste zone", budu uključena u UNPA. U suprotnom, rekli su oni, srpski će se stanovnici u njima silom oduprijeti obnavljanju hrvatske vlasti nakon povlačenja JNA. U tom slučaju, jedinice teritorijalne obrane u susjednim UNPA područjima odbit će da napuste svoje sunarodnjake i opći će sukobi biti obnovljeni. Hrvatske su se vlasti, jednako odlučno, oduprle bilo kakvim izmjenama granica UNPA područja. U mojim je izvješćima zabilježeno da su svi pokušaji glavnog podtajnika za mirovne operacije Marracka Gouldinga i zapovjednika snaga UNPROFORA, generala Satisha Nambiara da pomire te pozicije, ostali bez rezultata. 3. Pitanje "ružičastih zona" je vrlo složeno. Problem je posebno akutan u područjima koja graniče sa Sektorima Sjever i Jug. Pa ipak, hrvatske vlasti ispravno interpretiraju Plan, koji ne omogućava bilo kakve izmjene granica UNPA, osim neznatnih izmjena predviđenih u zadnjem rečenici paragrafa 9. Aneksa III S/23280. One stoga nisu ni pod kakvom obvezom pristati na prilagođavanje utvrđenih granica u tim sektorima kako bi se izbjegao taj problem. Pod tim okolnostima, ja sam se složio kako nema druge alternative osim da uputim generala Nambiara da razmjesti (snage) i preuzme svoje odgovornosti u svim UNPA u skladu s Planom, pozivajući istodobno JNA i lokalne srpske vlasti da upotrijebe svoj utjecaj kako bi smirili strahovanje srpskih zajednica koje će se naći izvan tih područja, te da osigura da demilitarizacija UNPA područja teče prema Planu. II. PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI 4. U skladu s tim, UNPROFOR je preuzeo svoje pune odgovornosti u sektoru Istok 15. svibnja 1992, i nastavio kako bi to isto učinio u sektoru Zapad 20. lipnja. U isto vrijeme, u skladu s operativnim paragrafom 12. Rezolucije 752. Vijeća sigurnosti, zapovjednik Snaga nastavio je, zajedno sa stranama, tragati za mogućnošću pronalaženja nekog rješenja za prethodno opisana pitanja, na način kojim bi se također zaštitili temeljni interesi obiju strana. Također, tijekom tog razdoblja, JNA je konačno povukla većinu svojih snaga iz područja koja su u pitanju, ostavljajući istodobno mnogo svojih pripadnika i veliki dio njihove opreme, koji su stavljeni pod zapovjedništvo i autoritet lokalnih snaga teritorijale obrane. 5. General Nambiar i njegovi kolege održale su mnogo rundi rasprava, nastojeći pronaći neki kompromis koji bi se održao, na sastancima s obim stranama u Beogradu, Zagrebu, Kninu i Zadru. Viši predstavnici Promatračke misije Europske zajednice također su bili nazočni nekim od tih sastanaka. Tijekom prošlog mjeseca rasla je razina napetosti u tim područjima, uz Sektore Sjever i Jug u očekivanju skorog preuzimanja ovlasti od strane UNPROFOR-a. Procjena zapovjednika Snaga i njegovih zapovjednika Sektora bila je da će, sve dok se ne pronađe rješenje za pitanje tih susjednih područja, za UNPROFOR biti izuzetno teško da preuzme odgovornost u Sektorima Sjever i Jug. III. NEDAVNA ZBIVANJA 6. Dana 1. lipnja, uz pristanak obiju strana, zapovjednik snaga odredio je da vojne i policijske ekipe UNPROFOR-a trebaju započeti ulaziti u "ružičaste zone" kako bi, u očekivanju konačnog sporazuma, počeli preliminarono izviđanje i patroliranje. Dok je to pomoglo u snižavanju rastuće razine napetosti, ono što sew zbivalo u regiji kao cjelini, uključujući i određene izjave nacionalnih čelnika, ponovo je pogoršavalo situaciju. Nakon što se činilo da je napredak ostvaren u raspravama u glavnim gradovima i na lokalnoj razini, strane su opet počele zauzimati nepomirljiva stajališta. Zapovjednik Snaga je ipak obznanio svoju namjeru da preuzme odgovornost u Sektorima Sjever i Jug 25. lipnja. 7. 21. lipnja je Hrvatska vojska napala položaje snaga srpske Teritorijalne obrane blizu Drniša u "ružičastoj zoni" južno od Sektora Jug i napredovala nekoliko kilometara. To je dovelo do srpskog bombardiranja grada Šibenika u znak odmazde, i, 22. lipnja, do uzvratnog hrvatskog bombardiranja Knina, unutar Sektora Jug. Napredovanje Hrvatske vojske, za koje UNPROFOR procjenjuje da je bilo izvedeno s dvije brigade i dobro pripremljeno, drugo je što je izvedeno tijekom prošlog mjeseca u tom području. Oba su u suprotnosti sa sporazumom iz Sarajeva od 2. siječnja 1992., kojim su određeni modaliteti primjene prekida vatre. UNPROFOR i Promatračka misija EZ su prosvjedovali u tim slučajevima, pozivajući na povlačenje Hrvatske vojske na prijašnju liniju koknfrontacije. 8. 23. lipnja je UNPROFOR-ov vojni zapovjednika Sektora Jug izvijestio o rastućoj napetosti, s općom mobilizacijom na srpskoj strani, i povećanim intenzitetom topničkog bombardiranja obiju strana. Zabilježen je znatan broj ranjenih te je izvješteno da su srpske snage Teritorijalne obrane poduzele protunapad. Zapovjednik Sektora je procijenio da sada postoji rizik proširenja sukoba na cijelo područje "ružičastih zona". 9. General Nambiar je raspravio ta pitanja s potpredsjednikom Vlade Republike Hrvatske, dr. Milanom Ramljakom i zapovjednikom Glavnog stožera generalom Antonom Tusom na sastanku u Zagrebu 23. lipnja. Hrvatske su vlasti naznačile da napad od 21. lipnja nije bio naređen iz Zagreba već se dogodio na neplanirani način, kao reakcija na namjerne i rastuće srpske provokacije tijekom prethodnih dana i mjeseci. Pa ipak, Hrvatska vojska nije mogla pristati na zahtjev Promatračke misije EZ-a i UNPROFOR-a da se povuče na svoje ranije pozicije. General Nambiar je ukazao na to da je nedavna ofanziva bila ozbiljan udarac nastojanjima da se primijeni Plan što ga je odobrilo Vijeće sigurnosti. Bilo bi nužno započeti iznova proces građenja povjerenja među stranama. U tim bi okolnostima koristan doprinos možda bilo održavanje konferencije od strane UNPROFOR-a o pitanju "ružičastih zona", sa sudjelovanjem hrvatskih vlasti kao i predstavnika srpskih stanovnika tih područja, i predstavnika Promatračke misije EZ-a. Hrvatska vlada nije prihvatila tu zamisao, zauzimajući stajalište da se ni o čemu nema više raspravljati. Oni su pristali, ipak, da promatrači UNPROFOR-a i EZ-a mogu biti nazočni u "ružičastim zonama" nakon što Vlada tamo preuzme ovlasti, kako bi umirili srpsko stanovništvo tih područja. 9. Zapovjednik Snaga je potom 24. lipnja održao sastanak s dr. Borisavom Jovićem, predsjednikom državne komisije SR Jugoslavije za suradnju s Ujedinjenim narodima, na kojem je izložio sadašnju situaciju s obzirom na "ružičaste zone", i izglede za UNPROFOR-ovo preuzimanje ovlasti nad Sektorima Sjever i Jug. Na ovom je sastanku dr. Jović istaknuo da bi neuspjeh u primjeni Plana rezultirao eskalacijom sadašnjeg sukoba, koji se također može proširiti iz Bosne i Hercegovine na ta područja i dalje. Njegove vlasti ostaju na raspolaganju za pronalaženje prikladnih načina i sredstava za rješavanje problema, ali ona moraju biti prihvatljiva za lokalne stanovnike "ružičastih zona", čija su strahovanja od hrvatske vladavine intenzivna. On je pozvao generala Nambiara da nastavi tražiti rješenje. Predstavnik lokalnih vlasti u Kninu, pukovnik Španović, je isto pozvao UNPROFOR da preuzme ovasti u regiji kao cjelini, uključujući UNPA područje i "ružičaste zone", čim je prije moguće. Opisujući što se dešavalo u zadnjih nekoliko dana, on je tvrdio da Hrvatska u predstojećim danima namjerava pokrenuti nove ofanzive u regiji. Pod tim okolnostima od njegove se strane ne može očekivati da se razoruža i povuče. On je istaknuo da su njegove vlasti otvorene za svaki UNPROFOR-ov prijedlog rješenja; pa ipak, on je zatražio da pitanje ponovnog uspostavljenja ovlasti hrvatske Vlade u "ružičastim zonama" bude ostavljeno otvoreno. General Nambiar je rekao da me on sad izvješćuje o pogoršavanju situacije, i poziva na maksimum suzdržljivosti u sadašnjem trenutku. IV. ZAPAŽANJA 11. S obzirom na sve te okolnosti, i na iscrpne rasprave koje su se odvijale tijekom zadnja tri mjeseca sa svim upletenim stranama, Zapovjednik snaga UNPROFOR-a došao je do određenih zaključaka, koje ja u cijelosti podupirem, i za koje smatram nužnim predočiti ih Vijeću sigurnosti na razmatranje. 12. Prvo, ponovno uspostavljenje hrvatske vlasti u "ružičastim zonama" bez učinkovite pripreme i ponovne izgradnje povjerenja među njihovim stanovnicima ne čini se ostvarivim bez ozbiljne opasnosti ponovnog započinjanja oružanih sukoba. Svaka od strana strahuje od namjera druge, a situacija je odskora rasplamsana akcijama obiju strana. UNPROFOR-ova uvjeravanja srpskom čelništvu u području da bi ponovno uspostavljanje hrvatske vlasti u "ružičastim zonama" bilo postepeno, i primarno civilni postupak (civilna vlast), te da bi se odvijalo pod međunarodnim nadzorom, potkopana su nedavnom hrvatskom vojnom ofanzivom. Ponašanje srpskih snaga, s druge strane, ne daje naslutiti na dobro glede urednog povlačenja naoružanih elemenata iz tog područja. 13. Drugo, nestabilnost prouzročena unutar Sektora Sjever i Jug situacijom u "ružičastim zonama" povećana je sukobom koji bjesni u susjednim područjima Bosne i Hercegovine. Kao što je naznačeno u mom ranijem izvješću (S/24100, paragraf 25.) to također naglašava rastuću potrebu za humanitarnom pomoći, naročito ranjivim skupinama unutar dva spomenta Sektora. (NASTAVLJA SE) (Hina) tj 271431 MET jun 92

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙