PRIOPĆENJE ČETIRIJU MINISTARSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE O UVJETIMA PRIMITKA U HRVATSKO DRŽAVLJANSTVO

O UVJETIMA PRIMITKA U HRVATSKO DRŽAVLJANSTVO ZAGREB, 14. svibnja (Hina) - U cilju točnog informiranja građana Republike Hrvatske o uvjetima primitka u hrvatsko državljanstvo i načinu rješavanja građanskih stanja, na poticaj Hrvatske demokratske zajednice Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Ministarstvo rada, socijalne skrbi i obitelji, te Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, objavilo je danas zajedničko priopćenje koje prenosimo u cijelosti: Provođenjem Zakona o hrvatskom državljanstvu utvrdilo se je da oko 25 posto pučanstva Republike Hrvatske nije uvedeno u knjige državljana, za što s punim pravom držimo da je propust starog administrativnog aparata. Problemi su dodatno kulminirali ovih dana pogrešnim tumačenjem Zakona o zapošljavanju stranaca i Zakona o hrvatskom državljanstvu, za provedbu kojih su se nepotrebno vezali rokovi što su ih samovoljno utvrdile organizacije odnosno poslodavci. Bespotrebno se uvjetovalo posjedovanje domovnice kao uvjeta za upis u predškolske ustanove, osnovne i srednje škole, kao i za dobivanje školskih svjedodžbi. Neočekivano veliki priliv prognanika i izbjeglica kako s područja Republike Hrvatske, tako i s područja BiH, Vojvodine i drugih bivših jugoslavenskih republika, prouzročio je povećani pritisak na urede državne uprave. Definitivnim gubljenjem međunarodnog pravnog subjektiviteta bivše Jugoslavije, administracije zapadnih zemalja uvjetovale su hrvatskim građanima posjedovanje hrvatske putovnice za ulazak i boravak u tim zemljama. Reagirajući na navedene razloge, ova četiri resora državne uprave su na razini pomoćnika ministara predložili mjere za rješavanje navedenih problema. Konstatirano je da na teritoriju Republike Hrvatske postoje, uvjetno rečeno, tri skupine građana, koji trebaju regulirati državljanski status: 1. Građani koji su upisani u knjige državljana u Republici Hrvatskoj, i kojih je najveći broj, nakon uvida u te knjige dobivaju domovnice kod matičnog ureda u kojem su upisani, istog trenutka. 2. Oni građani, koji se po Zakonu o hrvatskom državljanstvu drže hrvatskim državljanima, a nisu upisani u knjige državljana, te ako ispunjavaju zakonske uvjete, svoj status rješavaju putem naknadnog upisa u knjige državljana kod nadležne policijske uprave. S tim da će policijske uprave odnosno policijske stanice za takve građane oformiti posebne punktove, koje će jasno označiti. Pod zakonskim uvjetima drži se: pripadnost hrvatskom narodu, prijava prebivališta u Republici Hrvatskoj na dan 8. 10. 1991., pisana izjava o vlastitoj volji. Ispunjavanjem ovih zakonskih uvjeta policijske uprave izdaju nalog za upis u knjigu državljana i promptno ih dostavljaju matičnim uredima, koji upisuju u knjige državljana i izdaju domovnice. Rok za izdavanje domovnice je 15 dana. 3. Građani koji nisu obuhvaćeni naprijed navedenim točkama imaju pravo podnijeti zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo po nekom od pravnih osnova propisanih Zakonom o hrvatskom državljanstvu. Za rješavanje takvih zahtjeva, koji se predaju na šalterima policijskih uprava i policijskih stanica, nadležno je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Građani, koji predaju takve zahtjeve bit će pismenim putem izvješćeni o odluci nadležnog tijela. Za rješavanje ovakvih predmeta rok nije zakonom utvrđen. S obzirom na dosadašnja pogrešna tumačenja pojedinih zakonskih odredaba, ponovno naglašavamo da se hrvatsko državljanstvo dokazuje osobnom iskaznicom, putovnicom, vojnom iskaznicom, a u slučaju nepostojanja navedenih osobnih isprava, hrvatsko državljanstvo se dokazuje domovnicom kao javnom ispravom. Nigdje u zakonu nije propisano da se domovnica kao javna isprava prilaže u bilo kojem postupku kao sadržaj predmeta, nego je dužnost tijela koja vode postupak da uvidom u isprave o hrvatskom državljanstvu, pa tako i domovnice, službenom zabilješkom konstatiraju hrvatsko državljanstvo. U cilju bržeg i racionalnijeg rješavanja radnog statusa zaposlenih djelatnika potrebno je da ovlašteni radnici odnosno poslodavci najprije izvedu uvid u kadrovske evidencije svojih djelatnika, te utvrde podatak o upisanoj hrvatskoj nacionalnosti. Djelatnike, koji nemaju upisan podatak o hrvatskoj nacionalnosti, potrebno je pozvati radi dokazivanja pripadnosti hrvatskom narodu. Pripadnost hrvatskom narodu dokazuje se ispravama, koje su pretpostavka i uvjet za stjecanje hrvatskog državljanstva, a u kojima je označena hrvatska nacionalnost. Primjerice, školska svjedodžba, indeks, nacional, stari izvodi iz matične knjige rođenih i matične knjige vjenčanih u kojima se taj podatak unosio, krsni list i drugi crkveni dokumenti, i drugo. Isto tako, drži se da je pripadnost hrvatskom narodu dokazana ako djelatnik spomenutim ispravama to dokaže barem za jednog od svojih roditelja. Za djelatnike za koje se utvrdi da su strani državljani, potrebno je da organizacija odnosno poslodavac podnese zahtjev za izdavanje radne dozvole za rad stranaca nadležnoj područnoj službi zavoda za zapošljavnje, prema mjestu središta organizacije odnosno poslodavca. Ako organizacija odnosno poslodavac u predviđenom zakonskom roku ne podnese zahtjev za dobivanje radne dozvole, takav zahtjev može podnijeti zaposleni stranac osobno u dodatnom roku od 30 dana. U skladu s ovim stajalištima, resorna ministarstva Republike Hrvatske će u okviru svojih ovlasti kontinuirano upućivati svoje podređene organe u postupcima glede ostvarivanja prava građana. Praćenjem rada službi, koje rade na rješavanju građanskih stanja, konstatirano je da je već nakon dosadašnjih priopćenja, koja su dana glede pogrešnog tumačenja rokova i potreba posjedovanja domovnice, očigledna tendencija poboljšanja i normaliziranja provođenja zakonskih postupaka, bez dosadašnje gužve i pritisaka građana, navodi se u priopćenju. (Hina) mć 141605 MET may 92