ZAVRŠENO DVODNEVNO ZASJEDANJE SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB, 8. svibnja (Hina) - Zajedničkom sjednicom Društveno-političkog vijeća i Vijeća općina večeras je završeno dvodnevno zasjedanje Sabora Republike Hrvatske. Zajednička sjednica započeta je raspravom o dnevnom redu. Predloživši da se zakoni o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Republike Hrvatske, te Zakona o preuzimanju u krivičnom postupku i preuzimanju Krivičnog zakona SFRJ skinu s dnevnog reda, zastupnik Vladimir Šeks je zatražio da se utvrdi odgovornost Ministarstva za pravosuđe i upravu za njegov površan rad. "Ministarstvo se kao predlagač podnijelo prema Saboru površno i aljkavo", reko je Šeks, dodajući da se ovdje radi o pogrešnom i neodgovornom radu nekog u tom ministarstvu. Izlaganje V. Šeksa podržali su i predsjednik Zakonodavno-pravne komisije Ante Klarić i zastupnik Mato Arlović, upozorivši pri tom na još niz propusta u predloženim zakonskim tekstovima. Nakon kraće rasprave utvrđen je konačni dnevni reda sa 34 točke, od čega po hitnom postupku ide samo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, a 7 zakonskim prijedloga razmatrat će se u redovitoj proceduri. Ostalih 26 točaka odnosi se na odluke o izborima, imenovanjima i razrješenjima iz nadležnsoti Sabora. Nakon utvrđivanja dnevnog reda, zastupnici su usvojili prijedlog za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima, kojim se povisuju novčane kazne koje propisuje općinska skupština, tako da je najeveći iznos za fizičke osobe povišen sa dosadašnjih 2 tisuće na 5 tisuća hrvatskih dinara, a za pravne osobe sa 5 tisuća na 15 tisuća hrvatskih dinara. U kratkoj raspravi o tom prijedlogu zastupnik Mato Arlović je upozorio da će se postojećim ovlastima općinskih skupština da propisuju novčane kazne dobiti širok raspon različitih iznosa s obzirom na velik broj općina, te da bi trebalo razmisliti da se za propisivanje najviših novčanih kazni ovlasti samo republika. Po hitnom postupku zastupnici su usvojili Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, kojim se pojednostavljuje primanje u hrvatsko državljanstvo, pa tako osobe rođene na teritoriju Republike Hrvatske moraju imati prijavljeno prebivalište najmanje 5 godina, a pripadnicima hrvatskog naroda, koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj državljanstvo će se dati ako poznaju hrvatski jezik i latinično pismo, ako se iz njihova vladanja može zaključiti da poštuju pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj i prihvaćaju hrvatsku kulturu, i ako se pismeno izjasne da se drže hrvatskim državljanima. Hrvatskim državljanima drže se i pripadnici hrvatskog naroda, koji na dan stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu, 8. listopada 1991. imaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, a ne kao do sada da prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj imaju najmanje deset godina. Oni će također morati dati pismenu izjavu da se drže hrvatskim državljanima. Zakon određuje da podrijetlom hrvatsko državljanstvo može steći dijete rođeno u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku djetetova rođenja imao hrvatsko državljanstvo, a normira se i institut zajamčenja primitka u hrvatsko državljanstvo strancima. Zakonom se određuje da domovnicu osim matičnog ureda mogu izdati i nadležna diplomatska ili konzularna tijela Republike Hrvatske u inozemstvu, koja vode evidenciju hrvatskih državljana. Zastupnici su prihvatili prijedlog za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku postojanja te Gradske zajednice, prijedlog za donošenje Zakona o osobnom imenu, prijedlog za donošenje Zakona o zaštiti osobnih podataka, prijedlog za donošenje Zakona o pučkom pravobranitelju, a bez rasprave je takav zaključak prihvaćen i za prijedlog za donošenje Zakona o političkim strankama i prijedlog za donošenje Zakona o udruženjima građana. Prijedlogom za donošenje Zakona o političkim strankama propisuje se da je za osnivanje političke stranke potrebo 500, a ne kao do sada 100 članova. I u tom, kao i u prijedlogu za donošenje Zakona o udruženjima građana, ističe se da pravni sljednici bivšeg Socijalističkog saveza, Saveza komunista imaju pravo i dalje koristiti sredstva u društvenom vlasništvu, kao i do sada, s time da nepokretni dio imovine ne mogu otuđiti iz društvenog vlasništva. Prijedlogom za donošenje Zakona o zaštiti osobnih podataka predviđaju se ustanoviti načela, postupci i uvjeti, kojima će se spriječiti nezakonito i prekomjerno zadiranje u integritet čovjekove osobnosti u poslovima prikupljanja, obrade, čuvanja i uporabe osobnih podataka. Prijedlogom za donošenje Zakona o pučkom pravobranitelju uvodi se novi institut pučkog pravobranitelja kao opunomoćenika Sabora Republike Hrvatske, koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima, koji imaju javne ovlasti. Zakonom se detaljnije utvrđuju obveze izbora i razrješenja, djelokruga i načina rada pučkog pravobranitelja i njegovog zamjenika. U raspravi o prijedlogu ovog zakonskog teksta, zastupnik Berislav Ličina zaključio je da postoje raskoraci tog prijedloga s rješenjima u europskim zemljama, te iznio mišljenje da su norme uopćene i deklarativne. Zastupnici su na zajedničkoj sjednici glasovali i o 26 izbora i imenovanja, te razrješenja od dužnosti iz djelokruga Sabora. Dužnosti je zbog odlaska na drugu dužnost razriješen guverner Narodne banke Hrvatske dr. Ante Čičin-Šain, a za novog guvernera izabran je dr. Pero Jurković. U raspravi prije glasovanja o ovom razrješenju i imenovanju zastupnik Josip Kitanić naglasio je da treba praviti razliku od imenovanja u izvršnoj vlasti od imenovanja u Narodnoj banci, koja je samostalna institucija odgovorna Saboru, te istaknuo da bi to razrješenje moglo uslijediti tek nakon rasprave o izvješću o radu Narodne banke i njenom utjecaju na gospodarski život. Obraćajući se zastupnicima novoimenovani guverner Narodne banke Hrvatske dr. Pero Jurković je istaknuo da će se zauzimati za monetarnu politiku, koja će omogućiti gospodarsku aktivnost, te s tom politikom uskladiti aktivnosti za zaustavljanje hiperinflacije. Rekao je da će voditi politiku stabilizacije ne samo valute, nego i ukupnih gospodarskih aktivnosti, ističući da "nije osoba preko koje će se moći voditi politika tiskanja novca". Nagašavajući da je pred Narodnom bankom Hrvatske zadatak ukupne rekonstrukcije financijskih tokova, on je zaključio da će uspjeh njegovog i rada banke zavisiti o suradnji i razumijevanju Vlade, Sabora i hrvatskog vrhovništva. Od više od dvadesetak izbora i imenovanja u pravosudnim organima, izdvajamo izbor magistra Borislava Blaževića za predsjednik Republičkog vijeća za prekršaje. (Hina)mc 082037 MET may 92