PREGLED HRVATSKOG TISKA

ZAGREB, 27. travnja (Hina) - "Vjesnik": "Utilitarizam" Komentator "Vjesnika" osvrće se u komentaru pod naslovom "Utilitarizam" na ignoriranje UN u povodu zahtjeva europskih članica da se pošalju dodatne mirovne snage UN u Bosnu i Hercegovinu te na stajalište Amerike koja traži priznavanje nove Jugoslavije kao i njezino sljedništvo bivše jugoslavenske federacije. Autor drži "ako nije posrijedi sukob egoističnih interesa, ako nije riječ o uroti protiv slobode, mira, sigurnosti", da je onda "možda riječ o tome da se u UN, ili negde drugdje razmišlja i o vojnoj intervenciji protiv Srbije? Odbijanje europskog vapaja ne East Riveru, možda je jednostavno priznavanje da se kesa UN ispraznila, da stoga UN ne mogu ispunjavati svoju mirovnu misiju, a što u konačnici - brojčano izraženo - znači da se i u toj organizaciji altruizam podredio utilitarizmu". Objašnjavajući oznake utilitarizma autor drži da ako se već u odnosu UN - Europa ne radi o "sukobu altruizma i utilitarizma među moćnima, je li onda riječ o sukobu dvaju utilitarizama? Onom europskom i onom američkom. To više što, sve dok traju diplomatska uvjeravanja na relaciji Stari kontinent - Amerika, ljudi i dalje ginu, Srbija se ne misli povući iz okupiranih područja, rijeke prognanika postaju bujicom koja se uskoro neće moći kontroirati. Kada prognanici budu masovno zakucali na vrata zemalja izvan podtučja bivše Jugoslavije, a rat se prelije preko granica BiH, možda će Europa biti prisiljena vlastitim snagama učiniti ono što je trebala misija UN. Utilitaristički gledano, i to bi bilo - logično", zaključuje autor. "Večernji list": "Zamke političke trgovine" "Je li na pomolu trgovina između inozemnih činitelja i Srbije", pita se na početku komentara Branko Tuđen i dodaje da su "u igri navodno priznanje Srbiji i Crnoj Gori prava na naslijeđe Jugoslavije, te srpsko i crnogorsko prizanje granica i neovisnosti Hrvatske i Bosne i Hercegovine"... On drži da se "Beogradu isplati danas reći: Za priznanje naslijeđa mi smo spremni priznati neovisnost i granice Hrvatske i BiH. Što time gubi, a šta dobiva? Privremeno se dakle (na riječima) odriče namjere da pripoji tuđe teritorije, ali tu mogućnost odgađa za bolja vremena... Svoju spremnost na trgovinu Srbija pokazuje i pomirljivim odgovorom na ultimatum KESS-a. Bojeći se da se međunarodna zajednica već toliko zahuktala da neće stati i da bi mogla suspendirati jugoslavensko (srpsko) članstvo u KESS-u, Beograd zahtijeva ekspertnu gupu koja bi utvrdila činjenično stanje... Na Zapadu i u Europi općenito čini se ima snaga koje su spremen na političku trgovinu sa Srbijom... Pristaše zamisli o trgovini sa Srbijom pozivaju se na potrebu što bržeg zaustavljanja ratnih sukoba i njegovih posljedica. Oni su u pravu, ali ostaje činjenica da bi se tom vrstom kompromisa Srbija izvuka bez posljedica za agresiju i ohrabrena, ubrzo opet započela". "Slobodna Dalmacija": "Jeste li Hrvat?" "Je li u Hrvatskoj važno biti Hrvat? Izgleda da postaje sve važnije. Niste li Hrvat, može vam se dogoditi da ostanete bez posla", piše Živko Gruden i dodaje kako se "različit tretman Hrvata i nehrvata u ovom slučaju može dosta dobro obraniti. Sporno je, međutim, tko je Hrvat", napominje komentator. "S obzirom na to da zakonom nije utvrđeno tko je, a tko nije Hrvat po nacionalnosti... ispada da bi o tome samovoljno prosuđivali pojedini (državni) službenici ili organi", piše Gruden i nastavlja da "Zakon o zapošljavanju stranaca ne diskriminira nahrvate nego daje određene povlastice ili olakšice Hrvatima. Dok stranci, tj. osobe bez hrvatskog državljanstva, mogu zadržati zaposlenje u Hrvatskoj (a i dobiti zaposlenje) samo ako dobiju radnu dozvolu ili hrvatsko državljanstvo, Hrvatima to nije potrebno ni u slučaju da su strani državljani - oni se, naime, ni u kojem slučaju ne smatraju strancima. To izgleda sasvim u redu, pogotovo ako se pomisli na Hrvate (podrijetlom) iz BiH, a o njima se pretežno i radi". Komentator napominje da će "u većini slučajeva dokazivanje hrvatske nacionalnosti ići posve glatko, nikakvih spornih pitanja neće biti, ali je također sigurno da će svako osporavanje nečijeg nacionalnog izjašnjenja izazvati neugodne probleme. (...) Nepotrebni sporovi i nesporazumi mogu, međutim, nastati", dodaje Gruden, "ako se - i u najboljim namjerama - uz bok državljanstvu, koje se utvrđuje i stječe prema zakonski određenim uvjetima i u zakonom utvrđenom postupku, kao jednakovrijedna, barem u nekim slučajevima, stavlja (nedefinirana) kategorija nacionalne pripadnosti". (Hina) zk 270203 MET apr 92