VLADIN URED ZA MEĐUNACIONALNE ODNOSE IZRADIO PROGRAM ZA PROVEDBU USTAVNOG ZAKONA O LJUDSKIM PRAVIMA I PRAVIMA NACIONALNIH ZAJEDNICA ILI MANJINA

ZAKONA O LJUDSKIM PRAVIMA I PRAVIMA NACIONALNIH ZAJEDNICA ILI MANJINA ZAGREB, 14. svibnja (Hina) - Uz brigu o 15 nacionalnih zajednica ili manjina koje žive u Hrvatskoj te koordinaciju njihovog djelovanja, Ured za međunacionalne odnose pri Vladi Republike Hrvatske, na čijem je čelu Milan Đukić, izradio je i program za provedbu Ustavnog zakona o ljudskim pravima i pravima nacionalnih zajednica ili manjina. Programom su razrađene mjere, imenovani izvršitelji zadataka te utvrđeni odgovarajući rokovi. Milan Đukić ističe da je Ured zadužen za provedbu onog dijela tog Ustavnog zakona, koji se odnosi na kulturnu autonomiju i prava koja proizlaze iz razmjernog izbornog sustava. Prava iz oblasti kulturne autonomije sada u potpunosti uživaju samo Talijani, a sve ostale manjine samo djelomično, ovisno o tome da li žive na privremeno zaposjednutim područjima ili područjima u neposrednoj blizini fronte. Đukić je istaknuo da je još uvijek nejasno koji se zakoni provode na privremeno zaposjednutim područjima. "Tzv. krajine nisu države i, prema tome, nisu mogle donositi zakone. Nelogično je da tamo vrijede zakoni bivše SFRJ ili 'novonastale SRJ', koju je promovirao Slobodan Milošević u granicama Srbije i Crne Gore. Najbitnije je što one, niti jednim zakonskim normativom ne uređuju prava narodnih zajednica ili manjina", kaže Đukić. Đukić drži da je za kvalitetnu provedbu tog Ustavnog zakona u pogledu srpske zajednice potrebna i kvalitetna organizacija Srba u Hrvatskoj, a takva već postoji za Istru, Rijeku i Gorski kotar. "No, dok rat ne prestane, a Hrvatska ne oslobodi svoja područja teško je očekivati smišljeniju organizaciju Srba u cijeloj Hrvatskoj, a u kojoj će oni iskazivati svoje potrebe i želje za očuvenje nacionalnog identiteta, posebno kada se radi o otvaranju škola, izdavanju časopisa, zastupljenosti u javnim medijima itd.", kaže Đukić. Govoreći o dijelu Ustavnog zakona o pravima razmjernog sudjelovanja nacionalnih skupina u vlasti, Đukić je kazao da treba sačekati izbore. U zadnjih pet mjeseci, kazao je, članovi Ureda su obišli 20 općina i deset naselja u kojima u većini žive pripadnici nacionalnih manjina i na terenu pokušali rješavati neke od njihovih problema. "Ovo je vrijeme pogodno za nacionalnu mržnju. Hrvatska se razara, nad njom je učinjen nezapamćeni genocid. Stoga nije teško da se u vremenu kada pravna država još uvijek zbog rata ne funkcionira u svim dijelovima, javlja revanšizam. U međuvremenu u Hrvatskoj jačaju i ultradesne snage, kojima ne odgovara da Hrvatska bude pravna i demokratska, a i to su razlozi pojave revanšizma i ugrožavanja građanskih prava i sloboda", ističe Đukić. U takvim slučajevima, dodao je, vladin Ured nastoji intervenirati, odlaskom na teren ili pismenim obraćanjem za pomoć nadležnim organima RH. Uredu se dnevno s različitim zahtjevima i pritužbama javi oko dvadesetak stranaka, rekao je Milan Đukić, a posebno je teško stanje s pripadnicima najmalobrojnijih nacionalnih manjina, Rusinima, Ukrajincima, Česima, Slovacima, Nijemcima i Austrijancima. Neizvjesna je i sudbina Roma. Ured nastoji prikupiti podatke o broju izbjeglih, sudbini njihove djece, broju poginulih i nestalih te onih koji sudjeluju u obrani Republike Hrvatske. Od početka rata Uredu se pritužbama zbog prestanka radnog odnosa javilo 770 osoba, zbog ugrožavanja imovine 990, a 665 osoba prijavilo je drugačije slučajeve kršenja njihovih prava. U većini slučajeva Ured je probleme nastojao riješiti u suradnji s lokalnim vlastima. Jer, kazao je Đukić, ukoliko u Uredu ocijene da je pritužba opravdana, članovi Ureda u roku 48 sati izlaze na teren, a po povratku izvješće o stanju na posjećenom području dostavljaju, zajedno sa svim relevantnim podacima, Predsjedniku Republike i predsjedniku Vlade. Nedavno je pri Uredu osnovan i Savjet predstavnika manjina, a u kojem su po jedan pripadnik svake manjine, kazao je Milan Đukić. (Hina) zk 141221 MET may 92