PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA USTAVNOG ZAKONA: KNIN I GLINA KOTAREVI S POSEBNIM STATUTIMA

POSEBNIM STATUTIMA ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Zakonodavno-pravna komisija Sabora Republike Hrvatske uputila je na sljedeće saborsko zasjedanje, zakazano za 7. i 8. svibnja, Prijedlog za donošenje ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i o pravima nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, a po hitnom postupku. Osnovna promjena izložena u Prijedlogu proizlazi iz potrebe da se poseban (autonoman) samoupravni položaj u sustavu lokalne samouprave i lokalne uprave ustroji na regionalnoj, a ne općinskoj razini. Time bi Ustavni zakon bio usklađen s haaškim nacrtom "Ugovorenih odredbi za konvenciju". Poseban autonomni samoupravni položaj imala bi, prema Prijedlogu, dva kotara na čijem su području pripadnici pojedine etničke i nacionalne zajednice ili manjine prema popisu stanovništva iz 1981. natpolovična većina. To su kotarevi Knin i Glina. U sastavu kotara Knin bile bi općine Knin, Obrovac, Benkovac, Gračac, Titova Korenica i Donji Lapac, a kotara Glina općine Glina, Vrgin Most, Hrvatska Kostajnica, Dvor na Uni i Vojnić. Granice tih općina utvrđene su Zakonom o područjima općina u RH i to odredbama koje su bile na snazi 30. svibnja 1990. Izmjenom Ustavnog zakona svi poslovi iz izvornog djelokruga općina obavljali bi se na razini kotara, s tim da bi kotarska skupština mogla dio tih poslova prenijeti na općinu. U Prijedlogu za promjenu ustavnog zakona navodi se da u kotarevima i općinama s posebnim statutom Hrvati i ostali stanovnici imaju ista prava i obveze kao i pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koji čine većinu stanovništva. Propisi i odluke koje bi donosila skupština kotara morali bi štititi nacionalna prava, položaj i interese Hrvata te pripadnika drugih etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koji žive na njenom području. Skupština kotara bi se, po ovom Prijedlogu, birala po načelu razmjerne zastupljenosti stanovnika s obzirom na njihovu etničku ili nacionalnu, odnosno manjinsku pripadnost. Ustrojstvo kotara s posebnim statutom ne može biti u suprotnosti s ustavnim uređenjem RH kao jedinstvene i nedjeljive države. Na kotareve s posebnim statutom i općine u njegovom sastavu primjenjivale bi se, po Prijedlogu, odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi, ukoliko samim Prijedlogom, tj. novim ustavnim zakonom nije drugačije određeno. U nadležnosti skupštine kotara bilo bi, navodi se u Prijedlogu, razmatranje i odlučivanje o svim pitanjima od značaja za politički, gospodarski, kulturni i društveni život i razvoj područja kotara. Prijedlogom je predviđeno da skupština kotara donosi planove razvoja, osniva javna i druga poduzeća, zdravstvene i socijalne ustanove, odlučuje o suradnji s drugim općinama, bira, imenuje i razrješava predsjednika skupštine i njegovog zamjenika, predsjednike radnih tijela, direktore, ravnatelje javnih poduzeća itd. Sastav kotarske skuštine, način izbora, djelokrug i način rada utvrđivala bi skupština kotara svojim statutom, a u skladu s predloženim zakonom, Zakonom o lokalnoj samoupravi i izbornim Zakonom. Odbornici bi nakon verifikacije mandata polagali prisegu čiji bi sadržaj utvrđivao Sabor RH. Predsjednika skupštine kotara birala bi i razrješavala skupština, a potvrđivala Vlada RH. Prijedlogom je predviđeno da Ustavni sud RH može pokrenuti postupak za utvrđivanje ustavnosti i zakonitosti propisa donesenih od skupštine kotara. Izvršna tijela kotarske skupštine i tijela koja imaju javne ovlasti provodila bi propise RH, županije u čijem bi bile sastavu i, naravno, skupštine kotara. U slučaju dvojbe koji se propis mora primjeniti, odlučivao bi Ustavni sud RH. Sudski nadzor pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti obavljao bi Upravni sud RH. Po Prijedlogu izmjena i dopuna Ustavnog zakona Vlada RH imenovala bi za kotareve s posebnim statutom svoje povjerenike, a na njezin prijedlog predsjednik RH mogao bi raspustiti kotarsku skupštinu i njeno izvršno vijeće ako svojim odlukama krše Ustav i zakone, te suverenitet i teritorijalnu cjelovitost RH. U tom slučaju kotarska skupština mogla bi u roku od 48 sati kod Ustavnog suda RH pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke predsjednika Republike. Ukoliko bi došlo do raspuštanja kotarske skupštine ili njenog izvršnog vijeća, novi izbori morali bi se održati u roku od 3 mjeseca od odluke Ustavnog suda RH, odnosno izvršno vijeće moralo bi biti izabrano u roku od 30 dana. Po Prijedlogu, odgoj i obrazovanje pripadnika etničke ili nacionalne zajednice ili manjine obavljalo bi se, ukoliko to žele, u školama i vrtićima na njihovom jeziku i pismu, dok bi Hrvati imali svoje škole i vrtiće u kojima bi se nastava obavljala na hrvatskom jeziku. Novim Prijedlogom za donošenje Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i o pravima etničkih zajednica ili manjina predviđa se da RH sklopi međunarodni ugovor radi nadzora nad provedbom njegovih odrebi. U obrazloženju Zakonodavno-pravne komisije, predlagača ovog Prijedloga ustavnog zakona istaknuto je da je "nakon donošenja Ustavnog zakona o ljudskim pravima i o pravima etničkih i nacionalnih manjina u RH 4. prosinca 1991. uočeno da davanje autonomnog statusa na razini općine ne udovoljava u cijelosti 'Ugovorenim odredbama za (buduću) konvenciju'". Stoga, a vodeći računa i o zahtjevima koje je EZ uputila svim državama nastalim na području bivše SFRJ, predlagač smatra "da bi trebalo uvažiti zahtjev da sve odredbe Ustavnog zakona odmah stupe na snagu". (Hina) zk 300854 MET apr 92