ODBOR ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA SABORA PRIHVATIO PRIJEDLOG IZMJENA USTAVNOG ZAKONA O MANJINAMA

USTAVNOG ZAKONA O MANJINAMA ZAGREB, 6. svibnja (Hina) - Odbor za zaštitu ljudskih prava Sabora Republike Hrvatske prihvatio je danas Prijedlog za donošenje ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj i Prijedlog za donošenje zakona o pučkom pravobranitelju. Podulju raspravu izazvale su predložene izmjene i dopune Ustavnog zakona o pravima manjina, kojim se predviđa ustrojstvo posebnog samoupravnog položaja etničkih i nacionalnih zajednica na regionalnoj razini, a takav bi poseban samoupravni položaj imala dva kotara, Knin i Glina, na čijem području pripadnici srpske nacionalnosti, prema popisu stanovništva iz 1981. godine, čine natpolovičnu većinu. Primjedbe su iznijete na predviđenu uspostavu kotareva, budući da još nije uređena teritorijalna podjela Republike Hrvatske, pa je, kako je rečeno, pojam kotara još uvijek pravno neodređen. Na predloženu izmjenu odredbe Ustavnog zakona, prema kojoj taj zakon stupa na snagu odmah, a ne nakon provođenja slobodnih i višestranačkih izbora na tim područjima, kako sadašnji Ustavni zakon propisuje, iznijeta je primjedba da će tada na tom području na vlasti ostati Babić, Martić i ostali zločinci. U ime predlagača zakona, Zakonodavno-pravne komisije Sabora, Marta Vidaković je pojasnila da se taj zakon stvarno neće primjenjivati sve dok su ta područja pod nadzorom zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda, a da će se zločincima suditi, te oni stoga neće moći obavljati javne funkcije. Na primjedbu članova Odbora da taj zakon otvara mogućnost održavanja referenduma o otcjepljenju tog područja, Marta Vidaković je naglasila da održavanje referenduma onemogućava i sam odnos međunarodne zajednice prema toj problematici, te da se i samim Ustavnim zakonom utvrđuje suverenitet Republike Hrvatske na tom području. U zakon je ugrađen i mehanizam kontrole postupanja i jasno je određena odgovornost prema republičkim organima vlasti, rekla je Marta Vidaković. Član Odbora Drago Krpina iznio je podatak da na području budućih kotareva Glina i Knin živi oko 29 posto od ukupnoga srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj, ustvrdivši da to znači rješavanje pitanja manje od trećine Srba u Hrvatskoj. Bez odgovara je ostalo pitanje kako objasniti Hrvatima protjeranima s tih područja, koji su ostali bez svega, da je taj zakon u njihovu interesu, a izražena je i bojazan da se Hrvati neće htjeti vratiti na ta područja. (Hina) zk 061500 MET may 92