IZBOR IZ STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 1. travnja (Hina) SUEDDEUTSCHE ZEITUNG (Njamačka) - List u velikoj reportaži o 'nevoljama' diplomatskih predstavnika Savezne Republike Njemačke u Hrvatskoj i Sloveniji, između ostalog piše: "Ti su problemi donekle zajednički, ali u Hrvatskoj imaju posebnu notu. Poput refrena uvijek iste pjesme zvuči ono što novinar može čuti u vladinim zgradama u Ljubljani i Zagrebu. 'Pomogli ste nam u dobijanju međunarodnog priznanja, a sada se nadamo da ćete nam jednako tako pomoći u revitalizaciji našega gospodarstva. Revitalizacija, međutim, znači kredite za stabilizaciju i razvoj, borbu protiv inflacije i jačanje novih valuta, a prije svega snižavanje opet prijeteći narasle stope nezaposlenosti i povećanje, ne manje opasno, opale razine industrijske proizvodnje. Pretjerana očekivanja ublažio je i sam Genscher za svoga posjeta Hrvatskoj i Sloveniji rekavši kako treba 'ne očekivati bezuvjetne bonske pozajmice ili investicije njemačkih privrednika ako za to ne postoji okvirni uvjeti'. Pa ipak, Bonn se želi iskazati kao dostojan uloge pomagača u rađanju slovenske i hrvatske neovisnosti potpomažući novonastale države gospodarski i tehnički. Bonn je dosljedni zagovornik ideje o primanju Hrvatske i Slovenije u međunarodne financijske institucije, asocijaciju s EZ, a punopravno članstvo u KESS-u, na kojem je Njemačka naročito ustrajala, već je ostvareno." List dalje objašnjava zašto je "položaj njemačkog ambasadora teži u Hrvatskoj nego u Sloveniji." "Upravo u Hrvatskoj bonskom je predstavniku dvostruko teško uspostaviti prohodne mostove između visokih očekivanja zemlje domaćina i realnih mogućnosti bonske politike. On mora pokušati vjerodostojno predstavljati Njemačku kao partnera, ali ne i zaštitnika Hrvatske. Oni koji su pomagali pri rađanju hrvatske neovisnosti sebi ne mogu dopustiti da budu stilizirani u nekog 'super-kuma'. Bonn ne može i ne smije, takva je politička linija, biti smatran odgovornim za sve ono što se događa u Hrvatskoj pa ni za tamošnji unutarnjopolitički razvoj. Da glede toga očito može doći i do nesporazuma pokazuje pismo koje je predsjednik Židovskog dokumentacijskog centra u Beču nedavno pisao kancelaru Kohlu. On je tražio da njemačka vlada djeluje na Zagreb kako u Hrvatskoj ne bi ojačalo ustaštvo. Naznaka za to već ima. Članovi hrvatske vlasti dolaze iz redova emigracije, nekadašnjeg ustaškog pokreta, koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata na vlast došao zahvaljujući Hitlerovoj pomoći pa je tako nastala i klerofašistička Nezavisna Država Hrvatska. Teškoće njemačkog ambasadora u Zagrebu da se u takvoj situaciji distancira, da ne bi bio optužen za miješanje u unutarnje nadležnosti, stvar su diplomatskog takta. Taj 'akt balansiranja' može biti otežan osjećajima pučanstva koje je fascinirano 'žutim puloverom', osjećajima za koje je jedan omiljeni hrvatski pjevač, nakon što je Bonn priznao Hrvatsku, spjevao pjesmu s njemačkim refrenom 'Danke Deutschland'. I činjenica da se u zagrabačkom hotelu 'Intercontinental' svake večeri pjeva pjesma 'Lili Marlen' više je neugodna nego nostalgična." IL PICCOLO (Italija) - "U ribarskim obiteljima Izole, Kopra i Pirana raste zabrinutost uoči uvođenja hrvatskog novog zakona o ribolovu", piše autor, "usprkos brojnim sastanicima na nekoliko razina i isto toliko brojnih kontakata s hrvatskom stranom, zabrana ribolova u hrvatskim vodama mogla bi ugroziti opstanak četiri milijuna ljudi: više od milijun ribara, radnike u prerađivačkoj industriji i njihove obitelji.". Jedino je sigurna nefleksibilnost Hrvatske koja ne kani odustati od namjere da od prvog travnja ulaz u hrvatsko more zabrani stranim ribarima, pa tako i slovenskim." Navodeći u nastavku objašnjenja toga zakona kako ih je iznio ministar Rudolf, autor napominje da "ni slovenska strana, a niti slovenski ribari, nikada nisu dovodili u pitanje pravo Hrvatske da zaštiti vlastita dobra, pa niti da ograniči ribolov. U članku se ističe žurba kojom Zagreb primjenjuje taj zakon. U Ljubljani, kao i u primorskim općinama, podsjećaju na obećanja da će se zadržati status quo do postizanja sporazuma. Rudolf je potvrdio ta obećanja, ali je pokazao prstom na Ljubljanu, pripisujući joj odgovornost što nije na vrijeme pripremila posebni sporazum o ribolovu". "Teško je predvidjeti", piše u nastavku autor, "kakav će biti službeni odgovor slovenske vlade, čak i kad su isključene neke represalije. Dovoljno je pomisliti na to da su Hrvatskoj nužne prometne veze Rijeka-Trst i Zagreb-Šentilj, vitalne za trgovinu s Italijom i Austrijom, ali i za slobodan prolaz stranih turista prema Istri i dalmatinskoj obali. Ne zaboravimo, zatim, da nema sporazuma niti o samoj graničnoj liniji između Hrvatske i Slovenije, te da se vode žive rasprave o hoće li Savudrija biti slovenska ili hrvatska". Na kraju autor dodaje da su "ribari obećali bitku: najavili su blokadu graničnih prijelaza s Hrvatskom i Koperske luke." DELO (Slovenija) - "Tema dana" bavi se pitanjem je li bosanske probleme, pa i one koji su na dnevnom redu konferencije o Jugoslaviji, potrebno i najbolje rješavati u Bruxellesu, odnosno daleko od mjesta stvarnih događaja. Komenatator lista ocjenjuje da je i za bosanske prilike vrlo loše "što se njihovi vodeći političari čak dva dana moraju sakrivati na vrhu nekog hotela i raspravljati o budućnosti Bosne i Hercegovine". Ako se međutim radi o današnjoj, također u Bruxellesu, već dvanaesti put ponovljenoj konferenciji o Jugoslaviji, tu vrijedi bar opravdanje da "sudionici susreta nemaju više zajedničke države i da bi za takava skup trebali još mnogo strože sigurnosne mjere, kojih ni danas nije malo". Komentator zaključuje dilemom: "sve dotle dok za svoje probleme rješenja tražimo u Europi ... od konačnih rješenja bit ćemo udaljeniji nego je to uistinu potrebno. Zbog većeg međunarodnog odjeka što ih pobuđuju događaji na našem tlu već odavno ne bi trebali onamo odlaziti, a Europa bi nas, ako bi bilo potrebno, i samo potražila ... Istina je, doduše, a rado je zaboravljamo, da nam se naši problemi ondje možda čine manji nego kod kuće. Oni ipak ostaju i ovdje i tamo". (Hina)dd 010535 MET apr 92