IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 24. ožujka (Hina) RADIO DEUTSCHE WELLE (Pregled njemačkog tiska) - DIE WELT piše o dvojbama hrvatskog čelništva nakon pristanka na mirovnu akciju UN i posredovanja EZ. "Hrvatsku zabrinjava činjenica da jugoslavenska vojska, povlačeći se s područja na koja će uskoro stići jedinice mirovnih snaga UN, velike količine oružja daje srpskim teritorijalnim milicijama, četničkim odredima i drugim gerilcima, a te se jedinice 'razoružavaju' na taj način da u šumama i brdima stvaraju tajna skladišta oružja. Teško je očekivati da će jedna strana vojska koja ne poznaje teren pronaći ta skladišta i zaplijeniti oružja. To u II svjetskom ratu nije uspjelo čak ni njemačkim jedinicama koje se nisu ponašale baš obzirno. Povrh toga, Zapad Hrvatima postavlja zahtjeve koji bi za posljedicu morali imati raspuštanje hrvatske države. Jer, ne samo da bi Hrvati srpskoj manjini morali priznati povlašten položaj, što bi daleko nadilazio sve poznate europske zakone o manjinama, nego je i lord Carrington dao na znanje da jednake pogodnosti, na primjer kosovskih Albanaca u Srbiji, ne dolaze u obzir. Time bi se, na dulji rok, nagomilao nov politički eksploziv. Potpuno je apsurdan zapadnoeuropski zahtjev da Hrvatska razvojači područja naseljena srpskom manjinom, posebice ono oko Knina. Kninsko područje graniči s BiH odakle bi Hrvatska neprestano mogla biti napadana. Zahtjevi za demilitarizacijom hrvatske vojske, a da se istodobno potpuno ne razjasni pitanje razvojačenja bosanskog područja, predstavljalo bi poziv na buduće napadačke akcije, u prvom redu na željezničku i cestovnu vezu Zagreb-Split, koja je za Hrvatsku od životne važnosti". FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG - "(...) Polemike u makedonskom trokutu sretno su dosegle stupanj, na kojem najveću pozornost privlači pitanje nacionalnosti Aleksandra Velikog, njegova oca Filipa i tadašnjeg makedonskog naroda. Na zidovima kuća i reklamnim panoima u Solunu, gradu u kojem je prije tri tjedna održana velika manifestacija, još blješte brojne parole kao što su 'Makedonija - 4.000 godina grčke povijesti', 'Makedonija - vječno grčko naslijeđe'. Još uvijek nije jasno protiv koga su usmjerene te parole", piše Viktor Meier u osvrtu na aktualni razvoj događaja u Makedoniji. Naglasivši da nitko u Makedoniji ne osporava grčke granice i ne pomišlja tražiti temelje današnje državnosti u tradiciji antičke Makedonije, Meier upozorava da "frenetične parole o 'vječno grčkoj Makedoniji' djeluju kao izazov, te obrazovani ljudi u Skopju danas također sagibaju glave nad povijesnim izvorima, kao što su glasoviti govori, tzv. 'filipike'. Međutim, današnji Heleni morat će sami ocijeniti tko je bio veći grčki rodoljub - Atenjanin Demosten, koji je tumačio da Makedonci nisu Heleni već barbari, ili današnji ministar vanjskih poslova Samaras, "vatreni pristaša ideje o 'vječno grčkoj Makedoniji', u čije je ime svoju zemlju doveo u sukob čak i s EZ". (Hina) 240452 MET mar 92