PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI SUDIONIKA I ŽRTAVA RATA

ZAGREB, 20. ožujka (Hina) - Zakonom o zaštiti sudionika i žrtava rata Prijedlog kojega je utvrdila Vlada Republike Hrvatske na sjednici od 18. ožujka ove godine osigurat će se posebna skrb za invalidne osobe koje su tjelesna oštećenja zadobile u obrambenom ratu u Republici Hrvatskoj i prijašnjim ratovima, te za članove obitelji osoba koje su poginule, umrle ili nestale u ratnim okolnostima. Predlagač zakona je Ministarstvo rada, socijalne skrbi i obitelji. Prijedlogom se osigurava i određena razina materijalne i socijalne sigurnosti onim sudionicima rata koji su zbog invalidnosti, bolesti i godina starosti nesposobni za samostalan život, a nemaju dovoljno sredstava za život. Osobnu invalidninu sada koristi oko 22 tisuće vojnih invalida i oko 4,5 tisuća civilnih invalida, a obiteljsku invalidninu oko 14 tisuća korisnika. Ti podaci odnose se na vojne i civilne invalide iz ranijih ratova i članove njihovih obitelji. Zaštitu po temelju materijalnih potreba u Republici Hrvatskoj ostvaruje ukupno oko 40 tisuća korisnika. Pravo po osnovi ranjavanja, odnosno gubitka člana obitelji u obrambenom ratu u Republici Hrvatskoj ostvaruju se tek od početka 1992. godine iz razloga što je Uredba o zaštiti žrtava rata u Republici Hrvatskoj i članova njihovih obitelji stupila na snagu 3. listopada 1991. godine. Sada se tih predmeta dnevno rješava oko pedeset. Predlagač zakonskog prijedloga navodi da je sustav boračko-invalidske zaštite u Republici Hrvatskoj uređen s nekoliko propisa iste razine, kojima su predviđeni isti uvjeti i jednak opseg prava za iste kategorije korisnika (za vojne invalide hrvatskih obrambenih snaga Uredbom Vlade Republike Hrvatske, a za ratne vojne invalide iz ranijih ratova preuzetim saveznim zakonima), te da su prava po temelju materijalnih potreba korisnika nepotrebno uređena posebnim zakonom za svaku kategoriju korisnika (posebno za borce, vojne invalide i žrtve rata). U obrazloženju Prijedloga ocjenjuje se da je dosadašnjim zakonskim rješenjima bila osigurana zadovoljavajuća razina zaštite težih vojnih invalida, kako glede oblika zaštite tako i glede visine pojedinih primanja, te zbog mogućnosti kombinacije više primanja po temelju invalidnosti, kao što su invalidnina, dodatak za njegu i pomoć druge osobe i ortopedski dodatak. Vojne invalidnine sada iznose od 9.544 HRD za prvu grupu tjelesnog oštećenja do 280 HRD za desetu grupu, dodatak za njegu koji ostvaruju najteži vojni invalidi od prve do četvrte grupe iznosi od 9.544 HRD za prvi stupanj do 4.406 HRD za treći stupanj, a ortopedski dodatak iznosi od 3.451 HRD do 657 HRD ovisno o stupnju oštećenja. Sadašnja razina zaštite civilnih invalida rata veoma je niska, ocjenjuje Ministarstvo rada, socijalne skrbi i obitelji, jer su za tu kategoriju korisnika predviđeni nepovoljniji uvjeti za ostvarivanje svih prava, a svote novčanih primanja su znatno niže od novčanih primanja vojnih invalida iste grupe invaliditeta. Invalidnina za građanske žrtve rata iznosi 50 posto invalidnine vojnih invalida iste grupe invaliditeta, a za žrtve fašističkog terora 57,7 posto, dok se dodatak za njegu kreće u rasponu od 1.020 HRD do 510 HRD. Zaštita po temelju materijalnih potreba sudionika rata , vojnih i civilnih invalida rata, zbog dužeg neprovođenja odredaba o usklađivanju novčanih primanja daleko je ispod razine zaštite koja je osigurana u srodnim sustavima, pa su novčana primanja po osnovi te zaštite postala simbolična i ne mogu osigurati minimum socijalne sigurnosti korisnika. Osnovica za određivanje novčane naknade i invalidskog dodatka iznosi 704 HRD za osobne i 563 HRD za obiteljske korisnike, osnovica za novčanu pomoć iznosi 493 HRD za osobne žrtve i 394 HRD za članove obitelji umrlih žrtava fašističkog terora. Ti iznosi utvrđeni su u prvom tromjesečju 1990. godine, a zbog nedostataka sredstava u proračunu Republike Hrvatske nisu usklađivane tijekom cijele 1990. i 1991. godine. Krug korisnika te zaštite s jedne je strane preširoko obuhvaćen, a s druge strane zaštitom nisu obuhvaćeni pripadnici regularne hrvatske vojske iz drugog svjetksog rata i članovi obitelji smrtno stradalih civila. Novim zakonom želi se postići jedinstveno uređenje zaštite te populacije, osiguranje zaštite hrvatskih državaljana, a stranih samo za oštećenja dobivena u obrambenom ratu u Republici Hrvatskoj, kao i u slučaju dogovorenog reciprociteta. Također, želi se, kako navodi predlagač, postići kontinuitet zaštite sudionika prijašnjih ratova i odgovarajuća zaštita sudionicima sadašnjeg obrambenog rata u Republici Hrvatskoj i civilnim osobama stradalim u tom ratu, te pripadnicima domobranske vojske iz drugog svjetskog rata. Novim zakonom suzit će se krug dosadašnjih korisnika zaštite po osnovi sudjelovanja u NOR-u na način da se zaštitom obuhvate oni koji su u NOR stupili prije 9. rujna 1943. godine, a glede obiteljskih korisnika zaštitom će se obuhvatiti samo članovi obitelji smrtno stradalih ratnika i civilnih osoba. Prijedlogom se iz sustava izostavljaju dosadašnji oblici zaštite koji po svojoj prirodi trebaju biti riješeni u drugim sustavima, kao što su zdravstvena zaštita, dodatak uz mirovinu i smještaj u socijalne ustanove, a predlaže se i izjednačavanje uvjeta za ostvarivanje prava za sve invalidne osobe koje su tjelesna oštećenja zadobile bilo kao ratnici ili civili. Novim zakonom osigurao bi se veći stupanj socijalne sigurnosti materijalno i zdravstveno najugroženijim korisnicima te zaštite tako da se utvrdi primjereniji iznos osnovice mjesečnog primanja, predvidi povećanje za samohrane osobe, te osigura zadovoljavajući način usklađivanja novčanih primanja. (Hina) mn 200841 MET mar 92