PRIJEDLOG ZAKONA O SREDNJEM ŠKOLSTVU

ZAGREB, 16. ožujka (Hina) - Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 5. ožujka utvrdila Prijedlog zakona o srednjem školstvu i predložila Saboru da o njemu raspravlja na saborskom zasjedanju 26. i 27. ožujka. U skladu s primjedbama i prijedlozima iz rasprave o Nacrtu zakona o srednjem školstvu, Prijedlog zakona o srednjem školstvu izradilo je Ministarstvo prosvjete, kulture i športa. Kako se kaže u Prijedlogu zakona o srednjem školstvu, njime se utemeljuje prva etapa preobrazbe srednjeg školstva u Republici Hrvatskoj, u smislu približavanja europskom srednjem školstvu, i osiguranju potrebnog tretmana hrvatskih srednjih škola i njihovih svjedodžbi u europskim državama. Prijedlog zakona o srednjem školstvu definira plan i program srednjeg školstva, vrste srednjih škola, organiziranje nastave, srednjoškolsku izobrazbu odraslih, pravni status, osnivanje i upravljanje srednjom školom i učeničkim domom, položaj učenika i nastavnika, financiranje srednjeg školstva, te kaznene, opće, prijelazne i završne odredbe. Programi srednjeg školstva, koji se ostvaruju na temelju nastavnog plana i programa jesu, kako se kaže u Prijedlogu zakona o srednjem školstvu, programi za stjecanje srednje školske spreme, srednje i niže stručne spreme, te programi osposobljavanja i usavršavanja. Prijedlogom zakona o srednjem školstvu utvrđuju se i dijelovi nastavnog plana i programa, kao što su zajednički, izborni i fakultativni dio. Prijedlog zakona o srednjem školstvu propisuje vrste srednjih škole, kao što su gimnazije, strukovne i umjetničke škole. Gimnazije mogu biti opće i specijalizirane, zavisno o vrsti nastavnog plana i programa. Nastava u srednjim školama organizira se na temelju utvrđenog godišnjeg plana i programa, koji se donosi do 30. rujna za tekuću godinu. U srednjoj školi, kaže se u Prijedlogu zakona o srednjem školstvu, upotrebljavaju se udžbenici, koje odobri ministar prosvjete, kulture i športa. Srednjoškolska izobrazba odraslih obuhvaća programe za stjecanje školske ili stručne spreme, programe prekvalifikacija i programe osposobljavanja i usavršavanja. Prijedlogom zakona o srednjem školstvu kaže se da osnivači i vlasnici srednjih škola mogu biti županije i grad Zagreb, te domaće i strane fizičke i pravne osobe. Nabrojeni osnivači srednju školu mogu osnovati samo u skladu s planom mreže srednjih škola, koji utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Prijedlog zakona o srednjem školstvu, određuje statut kao temeljni akt srednje škole, kojeg donosi školski odbor. Kako se kaže u Prijedlogu zakona o srednjem školstvu, odobrenje za početak rada srednje škole daje ministar prosvjete, kulture i športa, nakon ispunjenih uvjeta za osnivanje srednje škole. Prijedlog zakona o srednjem školstvu propisuje i posebne odredbe o privatnoj srednjoj školi s pravom javnosti. Ako srednja škola u privatnom vlasništvu ispunjava sve uvjete kao i državna škola, i ima nastavni plan i program s kojim je suglasan ministar prosvjete, kulture i športa, te ako vlasnik škole prihvaća državnu kontrolu rada, tada škola može dobiti pravo javnosti, što znači da su svjedodžbe te škole javni dokument, koje država priznaje i jamči za njih. Inozemna srednja škola može na teritoriju Republike Hrvatske izvoditi inozemne programe srednjeg školstva na temelju odobrenja ministra prosvjete, kulture i športa. Uredbom o učeničkim domovima uređuje se djelatnost učeničkih domova, te se naznačuje da oni mogu biti u privatnom vlasništvu (internati) i u državnom vlasništvu. Prijedlog zakona o srednjem školstvu propisuje da se srednje škole i učenički domovi radi nastupanja u pravnom prometu upisuju u sudski registar, o čijoj evidenciji će se brinuti Ministarstvo prosvjete, kulture i športa. Prijedlog zakona utvrđuje da srednjom školom upravlja ravnatelj i školski odbor. Ravnatelj ima položaj poslovodnog organa i pedagoškog rukovoditelja, koji neposredno organizira rad škole, zastupa, i predstavlja školu, odgovara za zakonitost njenog rada, donosi konačne odluke o zasnivanju i prestanku radnog odnosa djelatnika škole, te podnosi izvještaj o svom radu osnivaču i tijelima uprave nadležnim za poslove školstva. Ravnatelja imenuje skupština županije, odnosno grada Zagreba, uz suglasnost ministra prosvjete, kulture i športa. Školski odbor ima položaj i ovlasti organa upravljanja, čiju polovicu ukupnog broja članova čine nastavnici. Prijedlogom zakona o srednjem školstvu propisuje se da redoviti učenici upisuju prvi razred srednje škole u dobi do sedamnaest godina, iznimno do osamnaest, da učenik, koji je na svršetku nastave ocijenjen iz najviše dva predmeta ocjenom nedovoljan polaže popravni ispit, zatim da isti razred učenik može opetovati samo jedanput, te da se učenici, koji su tijekom cijelog srednjoškolskog školovanja postizali odličan uspjeh, oslobađaju polaganja mature u gimnazijama, odnosno, završnog ispita u strukovnim i umjetničkim školama. Nastavnicima se prema Prijedlogu zakona o srednjem školstvu, osigurava sloboda u radu, izboru zadataka i metoda u okviru utvrđenog nastavnog plana i programa, te pravo na strukovno i sindikalno udruživanje, zajedničko ugovaranje uvjeta rada i pravo na štrajk. Prijedlog zakona o srednjem školstvu također propisuje da se rad nastavnika prati i ocjenjuje. U Prijedlogu zakona o srednjem školstvu napominje se da Republika Hrvatska, županije i grad Zagreb osiguravaju sredstva za financiranje programa javnih potreba u oblasti srednjeg školstva, te da privatne srednje škole s pravom javnosti, koje su od interesa za Republiku Hrvatsku, mogu biti financirane iz proračuna Republike Hrvatske. Kaznene odredbe Prijedloga zakona o srednjem školstvu određuju novčanu kaznu od 50.000 do 100.000 hrvatskih dinara u slučaju da srednja škola postupi suprotno odredbama ovoga zakona, dok se odgovorna osoba u srednjoj školi, koja učini prekršaj, kažnjava novčanom kaznom od 10.000 do 30.000 hrvatskih dinara. Prijelazne i završne odredbe određuju rokove u kojima će biti donijeti akti nužni za provođenje zakona, dok opće odredbe definiraju srednje školstvo. (Hina)mć 161817 MET mar 92