PRIJEDLOG ZAKONA O JAVNOM INFORMIRANJU

ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Vlada Republike Hrvatske na svojoj je jučerašnjoj sjednici utvrdila Prijedlog zakona o javnom informiranju i predložila Saboru da o njemu raspravlja na saborskom zasjedanju 26.i 27 ožujka. Temeljni je razlog donošenja tog zakona usklađivanje propisa koji uređuju djelatnosti javnog informiranja s Ustavom i prihvaćenim aktima Vijeća Europe o slobodi izražavanja misli i informiranja. U skladu s primjedbama i prijedlozima iz rasprave o Nacrtu zakona o tisku, Prijedlog zakona o javnom informiranju izradilo je Ministarstvo informiranja. U Prijedlogu zakona uređuju se osnove javnog informiranja, prava i obveze novinara, obveze sredstava javnog informiranja, utemeljenje tijela za zaštitu slobode javnog informiranja, odgovornost za štetu učinjenu objavljenom informacijom, objavljivanje priopćenja i ispravak informacije te naklada tiska. Posebna se pažnja u Prijedlogu tog zakona posvećuje tijelima javne vlasti (zakonodavnim, izvršnim, sudbenim i drugim tijelima koje imaju javne ovlasti, te tijelima lokalne samouprave) kao izvorima informacija. Informacije u posjedu tih tijela, u skladu s njihovim propisima o radu, dostupne su novinarima pod jednakim uvjetima, a ovlaštena ih je osoba dužna dati u razumnom roku, stoji u Prijedlogu. Ovlaštena osoba neće dati informacije koje su, radi zaštite javnih ili privatnih interesa, zakonom ili drugim propisom utvrđene tajnom, ali je dužna navesti razloge odbijanja. Prijedlogom zakona određuje se i pravo na zaštitu privatnosti javnih djelatnika, osim u slučajevima koji su u svezi s njihovom javnom djelatnošću. Zadaća je sredstava javnog informiranja, navodi se, objavljivanje točne i potpune informacije uz poštovanje pravila novinarske profesije, poglavito su dužna zaštititi dostojanstvo djece i mladeži, a zabranjeno je objavljivanje informacija prikupljenih na nezakonit način (prislušnim uređajima, skrivenim kamerama, krađom i sl.). Prijedlogom zakona normirana je i djelatnost države koja bi trebala poticati i novčano pomagati (odluke o novčanoj pomoći su javne) raznovrsnost tiska i drugih sredstava javnog informiranja. Država će materijalno pomagati i izdavanje tiska i drugih sredstava javnog informiranja u jeziku i pismu etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, te osigurati uvjete za izdavanje sredstava javnog informiranja namijenjenih osobama s posebnim potrebama kao i pripadnicima drugih kulturnih i društvenih grupa, navodi se u Prijedlogu zakona. Određujući prava i obveze novinara, Prijedlogom zakona se njihovo uređenje omogućuje i statutom, koji donose vlasnik i predstavnici redakcije, a koji stupa na snagu tek kada ga redakcija odobri dvotrećinskom većinom. Takvim se statutom može utvrditi i imenovanje i razrješenje glavnog urednika uz suglasnost redakcije, dok načela statuta mogu biti utvrđena i kolektivnim ugovorom. Prema Prijedlogu zakona novinar, poštujući pravila novinarske profesije, ima pravo izražavati stajalište o svim događajima i ličnostima, a iznošenje tih stajališta ne smije imati loše posljedice po radnopravni status novinara, njegov položaj u redakciji, visinu njegove plaće i sl.. Novinar ima pravo odbiti napisati, odnosno pripremiti, ili sudjelovati u oblikovanju priloga kojega se sadržaj protivi pravilima novinarske profesije, koja, kako se ističe, utvrđuje novinarska stručna udruga. Između ostalog, precizira se da novinar nije dužan tijelu javne vlasti dati podatke o izvoru objavljene informacije koji želi ostati nepoznat. Utvrđujući obveze sredstava javnog informiranja, Prijedlog zakona, između ostalog, precizira da se glavni urednik sredstava javnog informiranja u državnom vlasništvu imenuje na temelju javnog natječaja, a ta će se odredba primjenjivati i na sredstva informiranja u društvenom vlasništvu sve do njihove pretvorbe. Prijedlogom se zakona o javnom informiranju zabranjuje reklamiranje i javno izlaganje tiskovina s naslovnicama pornografskog sadržaja, te, na temelju rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave, omogućuje njihovo oduzimanja bez naknade. Posvećujući pažnju zaštiti slobode javnog informiranja, Prijedlog zakona kao novinu predviđa i utemeljenje Vijeća za zaštitu slobode javnog informiranja, za čiji je rad uvjete dužna osigurati Republika Hrvatska. To vijeće činit će sedam članova. Po jednog imenuju: Hrvatsko novinarsko društvo, Sindikat novinara Hrvatske, Društvo hrvatskih književnika, Matica hrvatska, Odvjetnička komora Hrvatske i Hrvatska gospodarska komora, dok predsjednika Vijeća imenuje hrvatska Vlada iz reda sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika ili sveučilišnih profesora pravnih znanosti. Precizirajući odredbe o odgovornosti za štetu, u Prijedlogu zakona se ističe da je nakladnik štetu dužan nadoknaditi kada informacijom objavljenom u sredstvu javnog informiranja prouzroči drugome materijalnu štetu (umanjenje imovine i sprečavanje njezina povećanja) ili nematerijalnu štetu (nanošenje fizičkog ili psihičkog bola ili straha). Nakladnik je također dužan u prvom slijedećem broju novina ili druge povremene tiskovine, odnosno u prvoj emisiji radija ili televizije bez komentara objaviti cijelu pravomoćnu presudu kojom je osuđen na naknadu štete. Novine i druge povremene tiskovine, te radijske i televizijske postaje dužne su, prema Prijedlogu, objaviti ispravak objavljene vijesti, ako je netočnom, nepotpunom ili uvredljivom informacijom povrijeđeno dostojanstvo, ugled i čast, pravo ili interes fizičke ili pravne osobe, a zabranjuje se istodobna objava komentara ispravka. U sporovima radi objavljivanja ispravka informacije prvo ročište za glavnu raspravu mora se održati u roku osam dana od dana kada je tužba primljena u sudu, predviđa Prijedlog zakona. Utvrđuje se da novinsko-nakladničku djelatnost mogu obavljati poduzeća i druge pravne osobe, te građani u skladu s propisima o gospodarskim djelatnostima, a prije početka izdavanja novina ili druge periodične tiskovine dužni su to prijaviti nadležnom državnome tijelu koje obavlja upravne poslove iz oblasti informiranja. Prijedlog zakona predviđa i novčane kazne za prekršitelje, pa se tako, npr., predviđa novčana kazna od 150 do 250 tisuća dinara za ovlaštenu osobu u tijelu javne vlasti koja novinaru u razumnom roku nije dala informaciju iz djelokruga tog tijela, novčana kazna od 150 do 250 tisuća dinara za nakladnika koji reklamira tiskovinu s naslovnicom pornografskog sadržaja ili za fizičku ili pravnu osobu koja tu tiskovinu javno izloži, ista kazna za nakladnika koji u prvom sljedećem broju tiskovine ili emisije radija ili teleizije ne objavi bez komentara cijelu pravomoćnu presudu kojom je osuđen na naknadu štete. Isti iznos novčane kazne predviđen je i za glavnog urednika koji na temelju pravomoćne presude ne objavi ispravak informacije. (Hina) mn 121513 MET mar 92