KRPINA I DEGORICIJA NA KONFERENCIJI ZA NOVINARE HDZ-A

ZAGREB, 13. ožujka (Hina) - "Najznačajnije je obilježje posljednjeg zasjedanja Mirovne konferencije u Bruxellesu (Brisel) to što je konačno zauzet stav da će glavna tema kojom će se Konferencija u nastavku baviti biti pitanje nasljeđivanja Jugoslavije, odnosno pitanje sukcesije", izjavio je dopredsjednik Izvršnog odbora Hrvatske demokratske zajednice Drago Krpina na današnjoj konferenciji za novinare te stranke, komentirajući najznačajnije političke događaje proteklog tjedna. On je dodao da to zasjedanje ipak nije donijelo neku izrazito bitnu novost. Za zajedničku deklaraciju SAD-a i EZ-a o priznanju republika bivše Jugoslavije Krpina je rekao da otkriva značajan zaokret američke politike u odnosu prema bivšoj Jugoslaviji. "Konsenzus Sjedinjenih Država i Europske zajednice glede priznavanja onih republika koje su to zatražile pokazuje da su se SAD priklonile politici EZ-a, što opet potvrđuje da se ta politika pokazala ispravnom", kazao je Krpina te istaknuo odredbu Deklaracije koja, po njegovu mišljenju, pokazuje da se Srbija i Crna Gora neće priznati kao nasljednici Jugoslavije. "U toj odredbi samo stoji", pojasnio je Krpina, "da će se razmotriti njihova želja da osnuju zajedničku državu". Krpina je, komentirajući Deklaraciju, istaknuo da će se od sada SAD i EZ na isti način baviti poštivanjem ljudskih i manjinskih prava u svim republikama, pa i u Srbiji, "što otvara pitanje Vojvodine, Kosova i Sandžaka". "Ovakav zaokret u politici SAD-a zasigurno je imao i političku rezonancu u samoj Srbiji, pa u tom kontekstu treba promatrati i devetoožujske demonstracije u Beogradu", rekao je Krpina. One pokazuju da u Srbiji još nije zaživjela politička oporba koja bi ponudila konstruktivan politički program koji bi jamčio usmjerenje Srbije ka demokratskom putu, rekao je on te nastavio: "Srbijanska oporba iskazuje određenu 'mucavost' u svojim političkim pogledima", smatra Krpina, navodeći da je "iritantno slušati Vuka Draškovića koji poziva na mir, dok se zna da je svojedobno, ravnopravno sa Slobodanom Miloševićem, baš on potpaljivao rat". Govoreći o pitanjima u vezi s pretvorbom vlasništva, Krpina je ustvrdio da sadašnji zakon o pretvorbi ima slabih mjesta, ali da je to ipak "najbolji mogući model koji trenutno nama odgovara". "Ne smije se zaboraviti da je rat usporio proces pretvorbe, te da na gospodarskom planu ipak nismo uspjeli doseći određeni tempo demokratizacije, na što je utjecalo i to što smo naslijedili gospodarstvo koje je bilo pred bankrotom", rekao je Krpina, istaknuvši da usprkos tome za cijelo vrijeme rata nije bilo nikakvih nestašica, ni u hrani ni u energentima. "Trenutno, u vezi zakona o pretvorbi najviše špekulacija ima oko roka 30. lipnja", rekao je on, dodavši da se ne radi ni o kakvu 'sudnjem danu' kada će sva do tada nepretvorena poduzeća postati državna, nego da je rok određen da se pretvorba ne bi vukla u vječnost, a sama činjenica da će od tada Agencija za prestrukturiranje i razvoj poticati pretvorbu ne znači da je to podržavljenje. "Datum 30. lipnja koristi se u politikantske svrhe", kazao je Krpina te dodao kako se stječe dojam da "sinkronizacija između inicijative SDSH-a za promjenu zakona o pretvorbi, i 'Zahtjevnice' Saveza samostalnih sindikata Hrvatske ne predstavlja iskrenu brigu za radnike", već da se radi o poglavito političkim interesima. Član Središnjeg odbora HDZ-a i ministar obnove Slavko Degoricija govorio je o programu obnove. Kao prioritet on je istaknuo povratak prognanika u njihove zavičaje. "Povratak ne smije ići stihijno, već organizirano", rekao je Degoricija, istaknuvši da će najveći problem biti s prognanicima iz ruralnih područja, kojima su čitava gospodarstva uništena. "Njima se mora osigurati minimum uvjeta za smještaj, te funkcioniranje trgovine, škola, osnovne infrastrukture", rekao je Degoricija, navodeći da prvo vrijeme po povratku ti ljudi trebaju zadržati status prognanika budući da se vraćaju na zemlju, bez kuće, alata, stočnog fonda i ostalog. "Cjelokupni program obnove, koji će se obaviti u četiri faze, povezivat će elemente obnove s elementima razvoja, tako da se gotovo ni jedan objekt neće obnavljati, a da ujedno neće imati i funkciju razvitka", rekao je Degoricija. (Hina) mn 131205 MET mar 92