IZJAVA PREDSJEDNIKA TUĐMANA NAKON POVRATKA IZ BRUXELLESA

ZAGREB, 10. ožujka (Hina) - U izjavi, koju je večeras dao za HRTV i Hinu predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman je istaknuo kako bi se moglo kazati da je Briselska konferencija o razrješavanju krize u bivšoj Jugoslaviji ušla u "ako ne u završno, onda svakako u jedno novo razdoblje". Predsjednik je istaknuo da je na jučerašnjoj konferenciji, kojoj je bio nazočan i specijalni izaslanik glavnog tajnika UN Cyrus Vance (Sajrus Vens), predsjednik konferencije lord Carrington (Kerington) iznio historijat krize u Jugoslaviji, osobito ratnog zaoštravanja, pa i rada same Haške, pa onda Briselske konferencije. Dr. Tuđman je ocijenio znakovitim da je lord Carrington uz to spomenuo zaoštravanje agresije, kao i one koji su nositelji te agresije tj. JNA i vodstvo Srbije, osobito barbarske postupke u razaranju Vukovara i Dubrovnika. "Lord Carrington je također naglasio", nastavio je predsjednik Tuđman, da u razrješenju krize treba polaziti od načela da ne može biti nikakvih promjena granica silom, te da se varaju svi oni koji računaju s nekim drugim mogućnostima. Govoreći dalje o tijeku jučerašnje konferencije u Bruxellesu (Brisel), predsjednik Tuđman je kazao kako je Carrington spomenuo da se konferencija mora baviti s pet bitnih pitanja: "I to ekonomskim odnosima na području bivše Jugoslavije, problemom ljudskih i građanskih prava, specijalnim statusom manjina na tlu bivše Jugoslavije, pri čemu je spomenuo sve probleme manjina, od Srba u Hrvatskoj do Albanaca na Kosovu, problemom BiH i problemom sukcesije, diobenih bilanca i svega onoga što iz procesa nestanka jedne države proizlazi", izjavio je on. "U tu svrhu", kazao je dr. Tuđman, "lord Carrington je spomenuo da će imenovati posebnog predstavnika, svog opunomoćenika iz sastava Europske zajednice, koji će se problemom sukcesije baviti i taj problem koordinirati između radnih grupa, koje postoje u okviru europske konferencije". Ocjenjujući znakovitim da su glede sukcesije bivše Jugoslavije, Srbija i Crna Gora zastupale stajališta da bi one htjele biti nasljednice te države, dr. Tuđman je kazao kako su "takvo gledište odbacile četiri republike, jer nema ni međunarodno-pravnih, ni povijesnih razloga da bi nasljednice te države bile Srbija i Crna Gora, makar one i ne proglasile svoju samostalnost ili pak da ostvare novu jugoslavensku državu". "Četiri republike to odbijaju, a čini se da je to gledište i međunarodnih čimbenika na temelju tumačenja i međunarodnog prava, pa i prakse u svijetu", rekao je dr. Tuđman. Predsjednik Tuđman je rekao da se jučerašnji sastanak odigravao u ozračju odluke o dolasku mirovnih snaga, pa i naznakama da su SAD već donijele odluku o priznavanju Hrvatske i Slovenije. "Koliko se moglo zaključiti, radilo se o tome kada će tu odluku priopćiti, te nije isključeno da će ona biti priopćena i danas u Bruxellesu. A riječ je čini se bila samo o tome da li će privoliti ovaj puta i SAD sve zemlje Europske zajednice da priznaju istodobno sve četiri republike, dakle osim Hrvatske i Slovenije, i BiH i Makedoniju. Čini se da je spor oko Makedonije zbog otpora Grčke", istaknuo je dr. Tuđman. Zbog nekih glasina u javnosti, predsjednik Tuđman je istaknuo kako se do sada u okviru Haške, pa onda Briselske konferencije, nije potpisao nikakav dokumenat, te da su se samo vodile načelne rasprave. Ocijenio je dalje kako je jedno od najbitnijih pitanja, koja preostaju, kako će se riješiti kriza u BiH, spominjući pri tom da "Europska zajednica polazi od gledišta kako se granice ne mogu dovoditi u pitanje, nego da treba postići sporazum između sva tri naroda koja tamo žive, a da nakon toga preostaju pitanja uređivanja odnosa između ta tri naroda u okviru BiH i s njihovim susjednim državama". "Za očekivati je da ćemo danas iz Bruxellesa sa sastanka državnog tajnika SAD s predstavnicima Europske zajednice čuti nove vijesti, koje će odlučujuće utjecati na ubrzanje rješenja jugoslavenske krize", zaključio je na svršetku dr. Tuđman. (Hina) mć 101903 MET mar 92