KUČAN O SLOVENSKOJ POZICIJI NA KONFERENCIJI O JUGOSLAVIJI U BRUXELLESU

LJUBLJANA, 6. ožujka (Hina) - Komisija za međunarodne odnose Skupštine Slovenije definirala je na svojoj današnjoj sjednici, na kojoj su sudjelovali i predsjednik Predsjedništva Milan Kučan i ministar vanjskih poslova dr. Dimitrij Rupel, stajališta, koja će slovenska delegacija zastupati na sjednici konferencije o Jugoslaviji, najavljenoj za 9. ožujka. Konferenciju je sazvao lord Carrington (Kerington), a iz njegovog poziva, ocijenio je Kučan, nije vidljivo o čemu će se u Bruxellesu (Brisl) razgovarati. Kučan je zatim u nekoliko točaka iznio stajališta Slovenije o pitanjima kojima bi se konferencija u svom daljnjem radu trebala baviti, ističući da je najvažnije pitanje pravnog nasljedstva bivše Jugoslavije na načelnoj razini. "Zbog toga je potrebno", drži Kučan, "da se i druge bivše republike, osim Slovenije i Hrvatske, koje su to već učinile, opredjele za svoj budući državno-pravni status". Zaključeno je da Slovenija predloži drugim republikama da iziđu sa svojim prijedlozima o sukcesiji bivše zajednice, te da se zahtijeva ostvarenje prava na ratnu odštetu i zaleđivanje još ostale imovine bivše SFRJ. Također je istaknuto da je na konferenciji potrebno raspraviti i pitanje učlanjenja država - nasljednica u međunarodne organizacije, te provesti delegitimiranje Jugoslavije i federalnih organa, koji se još uvijek pojavljuju u međunarodnom komuniciranju. U zaključcima je prihvaćen i stav da Slovenija ne pristane na osnivanje posebnog suda za ljudska prava kao jednom obliku institucionalnog povezivanja bivših republika. "Slovenija je spremna da se podvrgne međunarodnoj prosudbi o poštovanju ljudskih prava", obrazložio je Kučan, "dok je Carringtonova zamisao o posebnom sudu za ljudska prava, nastala još na početku mirovne konferencije, jedan oblik institucionalnog okvira za bivše republike, na što Slovenija, nakon međunarodnog priznanja, ne može pristati". Glede ekonomske suradnje na bivšem jugoslavenskom prostoru, Kučan je opetovao slovenska stajališta o suradnji na temelju ekonomskih interesa i bilateralnih sporazuma među republikama, te kao neprihvatljivu ocijenio ideju carinske unije. Naglasio je međutim, da Slovenija treba pokazati suglasnost s Carringtonovom inicijativom o otklanjanju diskriminacijskih mjera među republikama i zastoju u prometnim vezama, koji je izazvao trgovačke smetnje i u europskom prostoru. Ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izrazio je sumnju u mogućnost da konferencija u Bruxellesu riješi bitna pitanja, kao što su sukcesija, imovina i dugovi federacije. "Carrington čeka signale šire međunarodne zajednice, moguće priznanje ostalih republika i razvoj političke situacije na ovim prostorima", istaknuo je Rupel i dodao da "srpska delegacija blokira rješavanje spornih pitanja za koja Carrington traži konsenzus". "Do rješenja u Bruxellesu ne može se doći bez snažnijeg pritiska Europske zajednice na Srbiju", drži Rupel i ističe da se glavne poluge za pomicanje konferencije s mrtve točke nalaze "izvan nje same - u UN, SAD i Komisiji Europske zajednice". (Hina)mć 061419 MET mar 92