TRIBINA: "HRVATI IZVAN HRVATSKE NA PROSTORU BIVŠE JUGOSLAVIJE"

ZAGREB, 10. ožujka (Hina) - "Bivša Jugoslavija zamišljena je kao federacija konstitutivnih naroda, pa su manjinski status imali samo narodi van njenih granica, dok dijelovi naroda van matičnih republika nisu uživali nikakva prava niti zaštitu svojih nacionalnih prava. Raspadom Jugoslavije i definiranjem Hrvatske kao nacionalne države, pred Hrvatsku je postavljen problem zaštite Hrvata van njenog teritorija", istaknula je na večerašnjoj tribini "Hrvati izvan Hrvatske na prostoru bivše Jugoslavije" stručnjak za pitanja manjina u Institutu za migracije i narodnosti mr. Mirjana Domini. Ističući da je prema popisu stanovništva iz 1981. u Bosni i Hercegovini bilo oko 760 tisuća Hrvata, u Srbiji oko 110 tisuća, u Sloveniji 55 tisuća, u Crnoj Gori oko sedam tisuća i u Makedoniji oko 3,5 tisuća, ona je iznijela i različitost njihova položaja i načina zaštite. "Tako je poseban status Hrvata u Bosni i Hercegovini, koji čine konstitutivni narod, drugčija je situacija u Vojvodini, gdje su Hrvati autohtono stanovništvo, a različit je odnos, npr., prema Hrvatima u Sloveniji, gdje se postavlja dvojba: nacionalna manjina ili kulturna zajednica", naglasila je ona. "Iz Bosne i Hercegovine od 1941. do danas iselilo je oko 750 tisuća Hrvata, upravo onoliko koliko ih sada u BiH i ima", istaknuo je pomoćnik ministra za etičku i demografsku obnovu Ministarstva obnove don Ante Baković, nazivajući to "očajnom, tihom rijekom Hrvata, koji sele iz Bosne, a o kojoj šuti i svijet i Hrvatska". Ipak, drži Baković, "Hrvati moraju ostati u Bosni, a nadati se je da će u slobodnoj Bosni i Hrvati u njoj konačno biti slobodni". O teškom položaju Hrvata u Vojvodini, njihovom nasilnom iseljavanju i šikaniranju govorili su predsjednik Udruženja izbjeglih i prognanih Hrvata iz Vojvodine dr. Milan Bičanić, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Bela Tonković i predsjednik podružnice tog udruženja u Subotici dr. Stjepan Skenderović. Navodeći statističke podatke o izbjeglim Hrvatima i ističući nerazumijevanje međunarodnih organizacija, oni su upozorili da Republika Srbija negira postojanje Hrvata u Vojvodini i odbija pravno regulirati njihov položaj. Upozorili su i na medijski rat protiv Hrvata, na otpuštanja s posla, te posebno na prisilnu mobilizaciju Hrvata i slanje u rat protiv vlastitog naroda. Hrvatska država mora pomoći nasilno iseljenim Hrvatima iz Vojvodine, istaknuli su oni i dodali da je političko rješenje za Srijem i dio Bačke jedino demokratizacija tih prostora i međunarodni nadzor. Govoreći o progonima Hrvata s Kosova, dr. Josip Petrović je istaknuo da su s Kosova iselili svi koji su mogli, a ostali su najsiromašniji, oni na rubu egzistencijalnog minimuma, a najugroženija su djeca. "Jedino rješenje za Hrvate na Kosovu", drži on, "je njihovo iseljavanje". Suprostavljajući se iseljavanju kao načinu rješavanja problema, predsjednik Hrvatskog kulturnog doma u Ljubljani Ivan Kapetanović predložio je oraniziranje svehrvatskog kongresa i foruma, koji bi rješavali probleme hrvatske dijaspore, uz suradnju s hrvatskom vlašću. "Od 1910. kada je u Boki bilo 40 posto Hrvata, po popisu od prošle godine njih je samo osam posto", kazao je član Udruženja Bokeljana "Bokeljska mornarica" dr. Josip Pećarić, dodajući da "uz povratak Boke u svijest i savjest Hrvatske, Hrvatska mora voditi brigu i o bogatom kulturnom nasljeđu, koje su Hrvati ostavili na tom prostoru". (Hina)mć 102034 MET mar 92