SNS: PRAVNA DRŽAVA ZA SVE

ZAGREB, 17. veljače (Hina) - Srpska se narodna stranka zauzima za dolazak mirovnih snaga Ujedinjenih naroda, a kad se postignu uvjeti, zauzimat će se da vlast na područjima pod nadzorom mirovnih snaga bude u skladu s pravnim poretkom Republike Hrvatske, te da se ostvaruje prema Ustavnom zakonu o ljudskim pravima i pravima etničkih i nacionalnih skupina ili manjina, rečeno je danas na konferenciji za novinare te stranke u Zagrebu. Stranka se, kako je rečeno, oštro suprotstavlja tezama koje se u posljednje vrijeme pokušavaju plasirati u javnosti o "potrebi nacionalnog konsenzusa Srba u Hrvatskoj i spremnosti Hrvata da oproste (još ovaj put)". Naprotiv, rečeno je, SNS se zauzima da "hrvatski narod (građani) ne oprosti zločincima (građanima) srpskog roda", jer se tezama o oprostu stvara plodno tlo za pripisivanje kolektivne krivice i odgovornosti cijelog srpskog naroda. SNS drži da bi takav pristup značio i "odgađanje demokracije za sve građane Hrvatske". Navodne pregovore stranačkih čelnika iz Hrvatske o povratku zastupnika SDS-a u Sabor ocjenjuju "najblaže rečeno - politički neozbiljnim" jer bi se time, smatra SNS, "amnestirala politička stranka koja se 'odmetnula' od svog naziva i demokracije". Stranka se protivi i uspostavi "nacionalnog paralelizma" pri povratku prognanika na svoja ognjišta." SNS drži da se prognanici ne mogu dijeliti na 'naše i one druge', "jer su svi oni prebjegli u nuždi, a svaki onaj koji ima status građanina Republike Hrvatske ima pravo i mora se vratiti na svoje ognjište, pa čak i zločinac ako je spreman odgovarati za zločine koje je počinio", ističu stranački čelnici. Stoga stranka nacionalne kriterije kao uvjet podobnosti za povratak osuđuje kao nedemokratske. Predsjednik SNS-a Milan Đukić upozorio je na "brojna kršenja odredbi Ustavnog zakona o ljudskim pravima i manjinama", koja, kaže, čine grupe i pojedinci iz "desnih hrvatskih snaga", a koji se, kako dodaje, pozivaju na razine takvih prava pripadnika hrvatskih manjina u susjednim istočnim republikama, što Hrvatskoj puno šteti i što je predmet rasprava međunarodnih organizacija poput "Helsinki Watch-a"i drugih. Po Đukićevom mišljenju, Vlada Republike Hrvatske ne stoji iza takvih kršenja prava, ali će i sama morati smoći snage da ih onemogući i postupi prema normama pravne države. Predsjednik SNS-a odbio je međutim navesti pregled takvih kršenja, rekavši da je to posao policije i drugih odgovornih tijela u Republici. Kako je rekao, ti su slučajevi precizno navedeni u pismima međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava, te pojasnio da se radi o kršenjima odredbi Ženevske konvencije koje zabranjuju uzimanje talaca, izvšenje kazni bez suđenja redovnih sudova, pljačke, itd. "I u ratu mora postojati minimum zaštite ljudskih prava", kazao je on. Podlogu takvim kršenjima, dodao je Đukić, daju neke vladine uredbe, naročito iz područja radnih odnosa, te odgoja i obrazovanja. Đukić je potom naveo i neke konkretne primjere u kojima se prema njegovom mišljenju nisu poštivala ljudska prava građana srpske narodnosti. "Kako objasniti slučaj od najmanje tri stotine Srba, službenika MUP-a, koji su izbačeni s posla kao 'špijuni', a koji sada slobodno šeću ulicama?", upitao je Đukić. Izrazio je i žaljenje što "nitko od brojnih Srba, koji su se preko stranke prijavili da brane Hrvatsku, nije unovačen u Hrvatsku vojsku". Đukić je oštro zamjerio što, kako je rekao, u izvještaju predsjednik Sabora Republike Hrvatske dr. Žarka Domljana na posljednjoj sjednici Sabora, ni jednom nije spomenuto da su za međunardono priznanje Hrvatske zaslužni i njezini građani Srbi, jer je očito da su na referendumu od 19. svibnja prošle godine glasovali za samostalnu i suverenu Hrvatsku, što je imalo značaja u svjetskoj javnosti, te da su se, uz manje primjedbe, pozitivno izjasnili za prihvaćanje teksta Ustavnog zakona. Srpska je narodna stranka uputila kritike i na račun medija u kojima, prema ocjeni SNS-a, neki novinari nekritički koriste izraze i tvrdnje "kojima se sataniziraju svi Srbi". (Hina) mn 171255 MET feb 92