ŠEF SPECIJALNE MISIJE KANADE SAM HANSON KOD ŠEKSA, JURICE I ĐUKIĆA

ZAGREB, 17. veljače (Hina) - Potpredsjednik Sabora Republike Hrvatske Vladimir Šeks primio je danas šefa specijalne misije Kanade Sama Hansona (Sem Henson). Hanson se susreo i s predsjednikom saborskog Odbora za zaštitu ljudskih prava mr. Nevenom Juricom, te s predsjednikom Vladina Ureda za pitanja manjina Milanom Đukićem. U razgovoru s potpredsjednikom Šeksom on se zanimao za pitanja nacionalnih manjina i zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj, istaknuvši da je svrha njegova posjeta stvaranje preduvjeta za najavljenu uspostavu diplomatskih odnosa Kanade i Hrvatske. "Sabor je prihvatio dokumente u kojima se inzistira na zaštiti ljudskih prava, a u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama", kazao je Šeks, istaknuvši da je Hrvatska pripravna i na međunarodni nadzor njihove provedbe. "Mi prihvaćamo načela KESS-a i držimo da pitanje ljudskih prava nije stav pojedine države, nego pitanje međunarodne zajednice", dodao je on. Šeks je rekao da je Hrvatska suočena s teškim stanjem, te da je u 38 koncentracionih logora u Srbiji i na privremeno okupiranim hrvatskim područjima zatočeno mnogo Hrvata i pripadnika drugih nesrpskih naroda, uglavnom civila iz istočne Slavonije, a da se iz Vojvodine progone Hrvati i pripadnici ostalih nesrpskih naroda. "Iako službena hrvatska politika ne polazi od načela reciprociteta provedbe zakona o pitanjima nacionalnih manjina, položaj hrvatske manjine u Vojvodini neizravno utječe na rješavanje pitanja srpske nacionalnosti u Hrvatskoj", istaknuo je Šeks. "Mnogi Hrvati kojima su u logorima neprijateljske vojske zatočeni članovi obitelji zahtijevaju od hrvatskog Sabora i Vlade da ih se što prije oslobodi", rekao je Šeks te nastavio: "Tim ogorčenim ljudima nije jasno da istodobno Srbi u Hrvatskoj imaju zajamčena sva prava. Njihovi zahtjevi često otežavaju primjenu Zakona o zaštiti nacionalnih manjina i etničkih skupina." "Oni koji su uspjeli izići iz tih logora svjedoče o stravičnim batinanjima i svakodnevnim likvidacijama nedužnih civila, te bi stoga svijet trebao upitati Srbiju zašto te civile drži u logorima i zašto ne dopušta da europski promatrači i Međunarodni crveni križ obiđu te logore", nastavio je Šeks, te istaknuo: "Na 26 posto teritorija istočne Slavonije neprijatelj je poubijao ili odveo u logore većinu hrvatskog pučanstva. Dakle, ta su područja učinili etnički čistima." Predsjednik saborskog Odbora za zaštitu ljudskih prava mr. Neven Jurica izvijestio je Hansona da je hrvatsko zakonodavstvo postavljeno tako da štiti prava nacionalnih manjina. "Dakako da je nametnuti rat u Hrvatskoj onemogućavao praćenje provedbe toga zakona, pa je bilo i pojedinačnih slučajeva kršenja", rekao je Neven Jurica. On je istaknuo da je Hrvatska zabrinuta zbog pisanja Helsinki Watcha (Voč), jer da je ona "uporabila sve mehanizme pravne države da zaštiti svoje građane i spriječi terorističke akcije", te da je otvorena za povratak svima koji "nisu sudjelovali u prljavom ratu protiv Hrvatske". Osvrćući se na primjedbu Helsinki Watcha da je u Hrvatskoj na snazi cenzura, te da nema slobode tiska, mr. Jurica je kazao: "Cenzura u Hrvatskoj odnosi se samo na izvješća o ratnim operacijama, a većina mass-mediji u Hrvatskoj je neovisna, osim Hrvatske televizije, koja je javno poduzeće, pa samim tim i država ima veći utjecaj." Izvijestivši da u Hrvatskoj sada ima petsto tisuća nezaposlenih, Jurica je dodao da među njima sigurno ima i Srba, te da "ne odgovara istini da se Srbi u Hrvatskoj otpuštaju s posla samo zato što su Srbi". "Hrvatskoj je jedini cilj uspostaviti mir da bi mogla početi gospodarski obnavljati svoju zemlju", rekao je on. "Ovo što se sada događa u Hrvatskoj zahtijeva vremena i strpljenja", rekao je u razgovoru sa Hansonom predsjednik Vladina Ureda za pitanja manjina Milan Đukić. On je istaknuo da su se u Hrvatskoj pojavile neke desne opcije, koje su pokušale prenijeti krivnju zbog agresije na Hrvatsku na cijeli srpski narod. "No", kako je dodao Đukić, "te snage ne podržava ni Sabor ni hrvatsko vrhovništvo". Đukić je dodao da danas u Hrvatskoj ima 14 nacionalnih zajednica, te da su pitanja prava na materinski jezik, novine, i neka druga s područja kulturne autonomije uglavnom riješena. "Ostaje da se riješe otvorena pitanja lokalne samouprave i pitanja županija, a koja će se riješiti poslije provedenih izbora", istaknuo je Đukić, dodajući da u hrvatskom Saboru sada nema legitimnih predstavnika srpske manjine u Hrvatskoj. Šef specijalne misije Kanade S. Hanson zahvalio je svojim sugovornicima na detaljnim izvješćima, te kazao da će o razgovorima u hrvatskom Saboru izvijestiti svoju vladu, dodavši da se Kanada među prvima zauzimala za slanje mirovnih snaga u Hrvatsku. (Hina) zg 171517 MET feb 92