KONFERENCIJA ZA NOVINARE PREDSJEDNIKA TUĐMANA (ŠIRA VERZIJA) "ZA OČEKIVATI JE DA ĆE ZAOŠTRAVANJE KRIZE U BIH UBRZATI DOLAZAK SNAGA UN"

"ZA OČEKIVATI JE DA ĆE ZAOŠTRAVANJE KRIZE U BIH UBRZATI DOLAZAK SNAGA UN" ZAGREB, 2. ožujka (Hina) - "Očito je da se težište sveukupne krize prenijelo u Bosnu i Hercegovinu i da tamo treba pronaći takva rješenja, koja će spriječiti ratno krvoproliće", rekao je na redovitoj konferenciji za novinstvo predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, odgovarajući na jedno od mnogobrojnih pitanja o bosanskohercegovačkoj aktualnj situaciji. Predsjednik je rekao kako "treba učiniti sve da do rata ne dođe, da se stvari ne rješavaju oružjem, jer bi posljedice bile tragičnije nego u Hrvatskoj." Prema predsjedniku Tuđmanu sukob u BiH ne može odlučujuće utjecati na dolazak mirovnih snaga UN. Pri tom je istaknuo kako su međunarodni činitelji imali na umu zaoštravanje krize na tlu BiH, "računali su s takvim zapletima, pa je između ostaloga i zbog toga glavni stožer mirovnih snaga UN stacioniran u Sarajevu". "Međutim", kazao je dr. Tuđman, "bilo bi za očekivati da zaoštravanje krize zapravo ubrza dolazak mirovnih snaga, te da se one angažiraju i na tlu BiH". Na upit hoće li Hrvatska priznati BiH kada se prilike u njoj smire, predsjednik Tuđman je uz ostalo kazao kako "BiH nije ni postavljala pitanje priznanja do ovog referenduma". "A štoviše pojedini odgovorni ljudi političkog života BiH, čak su se izjašnjavali protiv priznanja Hrvatske i Slovenije kod međunarodnih čimbenika," kazao je predsjednik, dodajući da će se nakon provedbe referenduma vidjeti kako će se "opredjeliti Europska zajednica i međunarodni čimbenici, pa će se tada i Hrvatska opredijeliti i biti za priznanje BiH". Odgovarajući na pitanje kako će najnoviji događaji utjecati na nastavak mirovne konferencije 9. ožujka u Bruxellesu (Brisl), dr. Tumđman je rekao da bi zaoštravanje krize moralo ubrzati tijek konferencije, no izrazio je i sumnju da će tako i biti, pitajući se uz ostalo "da li je 9. ožujka s obzirom na najavljene događaje u Srbiji najpogodniji datum". "Mi smo za pospiješivanje rada te konferencije, za što prije okončanje razgovora o sukcesiji Jugoslavije, za diobenu bilancu, za denominizaciju Jugoslavije i to uz ostalo i iz gospodarskih razloga", istaknuo je dr. Tuđman, procjenjujući kako je to ne samo u interesu Hrvatske nego i u interesu međunarodne zajednice. U vezi s hrvatskom zajednicom u BiH, on je kazao kako se HDZ BiH izjasnila za referendum, za pregovore sva tri čimbenika kako bi se na demokratski način našla rješenja i izbjeglo krvoproliće. "Republika Hrvatska će svojim utjecajem na hrvatsko pučanstvo težiti da se izravnim pregovorima nađe rješenje", rekao je predsjednik. Zamoljen da kaže što će biti tema mirovne konferencije 9. ožujka, dr. Tuđman je izjavio kako lord Carrington (Kerington) u pozivu nije naveo dnevni red, ali da pretpostavlja da su bitna pitanja rješenje svega onoga što je bitno za razdruživanje na tlu bivše Jugoslavije. Komentirajući odnos službenog Washingtona (Vošington) prema Hrvatskoj, dr. Tuđman je uz ostalo opetovao kako "SAD, kao glavna svjetska sila igra jednu od najvažnijih uloga u razrješenju jugoslavenske krize". Pri tom je podsjetio kako je "SAD polazeći od svojih strateških procjena, inzistirao na jedinstvu Jugoslavije, te da im nije bio prihvatljiv prijedlog Hrvatske i Slovenije o konfederalizaciji". Kako je rekao, "SAD su najavile da će poštivati svaku odluku Europske zajednice", istaknuvši da očekuje kako će to učiniti s obzirom da su Hrvatsku priznale ne samo zemlje Europe, nego i mnoge neeuropske zemlje. Upitan hoće li se i kada zakon o manjinama uskladiti s haškim nacrtom, dr. Tuđman je rekao kako je "Hrvatska taj ustavni zakon donijela, dok drugi to nisu učinili, čime je ona u okrilju Europske zajednice ispunjila uvjete za međunarodno priznanje". Predsjednik je naglasio da bez obzira na zamjerke "takav zakon ima malo koja zemlja Europe". Istaknuo je kako će se nove primjedbe razmotriti u redovitoj proceduri u Saboru, opetujući kako "Hrvatska ima razloga zauzimati se za načelo reciprociteta kako bi se manjinska pitanja podjednako riješila i u drugim zemljama". Slovenija je najavila da će biti zaštitnik manjinskih prava Slovenaca u Austriji, i može li se očekivati da će Hrvatska isto učiniti za gradišćanske Hrvate u Austriji - bilo je jedno od pitanja na koje je predsjednik Tuđman odgovorio kako se "u ovom vremenu teško može govoriti o preuzimanju uloge zaštitnika", ističući kako je sigurno da će Hrvatska voditi računa o manjinskim pravima Hrvata u drugim zemljama. "Štoviše, nastojat ćemo u razgovorima s prijateljskom austrijskom vladom riješiti pitanja, koja su od interesa za gradišćanske Hrvate, ali i za sve Hrvate u Austriji." Odgovarajući na pitanje do kada će važiti mnogobrojne uredbe sa zakonskom snagom tj. ratne uredbe, predsjednik Tuđman je izjavio kako su te uredbe bile razumljive s obzirom na ratne prilike, da bi se postiglo funkcioniranje državne uprave u ratu, no da "ni jedna uredba nije donijeta na njegovu inicijativu, nego na prijedlog Vlade". Pri tom je potvrdio kako se "te uredbe u najvećoj mjeri nisu primjenjivale", te izvijestio novinare kako je uputio pismo Vladi da bi se razmotrilo opozivanje tj. ukidanje takvih uredbi. Na upit zašto je donijeta odluka o demobilizaciji 20.000 pripadnika Hrvatske vojske, predsjednik Tuđman je rekao da došlo do prestanka velikih ratnih operacija, pa nema potrebe za tako velikom vojskom, a također se u gospodarskom životu osjeća nedostašica radne snage za obnovu zemlje. Najavio je kako je to prva mjera, "a ako će se prilike razvijati prema očekivanjima Hrvatske i očekivanjima Europske zajednice i Vijeća sigurnosti UN do potpunog okončanja rata, uslijedit će daleko veća demobilizacija." (Hina)vk 021420 MET mar 92