SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Snage UN na Cipru Naslov: Ni novaca ni rješenja na vidiku Podnaslov: Dok se UN pripremaju utrošiti milijarde dolara na mirovnu operaciju u Jugoslaviji, njihova ciparska misija guši se u gubicima Piše: Bouli GHINIS, Reuter NIKOZIJA - Dok se UN pripremaju utrošiti milijarde dolara na upućivanje mirovnih snaga u Kambodžu i Jugoslaviju, njihova misija na Cipru sve se više guši u gubicima. Snage UN održavaju mir na tom mediteranskom otoku od 1964. Političari su međutim postigli neznatan napredak prema ujedinjenju dviju zajednica - grčke i turske, još uvijek odijeljene bodljikavom žicom i minskim poljima. Službenici i diplomati izvještavaju kako u osam zemalja koje u operaciji održavanja mira sudjeluju svojim vojnicima i novcem neprestano raste nezadovoljstvo jer kronični su problemi oko financiranja operacije a pritom nema na vidiku nikakvog rješenja koje bi vodilo prema ujedinjenju. "Mogu potvrditi kako raste nestrpljivost zemalja koje sudjeluju u operaciji jer svoje vojnike drže na otoku 27 godina plaćajući ih većinom novcem iz vlastita džepa. Pritom nema napretka prema rješenju spora", kaže Waldemar Rokoszewski, predstavnik za tisak mirovnih snaga na Cipru (UNFICYP). UN su prvotno na otok uputili 6.300 vojnika kako bi održali mir među sukobljenim grčkim i turskim Cipranima. Danas se tamo nalazi 2.100 vojnika UN: iz Austrije, Australije, Britanije, Kanade, Danske, Finske, Irske i Švedske u mirovnoj operaciji koja stoji 100 milijuna dolara godišnje. Međunaslov: Nema rješenja na vidiku Cipar je podijeljen od 1974. kada su turski vojnici zauzeli sjevernu trećinu otoka nakon državnog udara u Nikoziji izvedenog uz potporu tada vladajuće grčke hunte. Cilj je UN ponovo ujediniti Cipar i uspostaviti federalnu vladu, no pojačana diplomatska aktivnost nakon rata u Zaljevu nije uspjela dovesti do nekog rješenja. Financiranje UNFICYP-a dugo je vremena bila briga zemalja koje su uputile svoje vojnike. One snose 70 posto troškova ciparske operacije. Ostatak trebaju plaćati UN. Ali svjetska organizacija ne uspijeva primorati zemlje članice da plaćaju propisane im doprinose te već desetak godina kasni u podmirenju svojih obveza na Cipru ostvarivši dug od 180 milijuna dolara. Britanija i druge zemlje ostavljene da plaćaju račun bezuspješno su nastojale da se troškovi UNFICYP-a podijele između članova UN, kao što se dijele troškovi za sve druge operacije mirovnih snaga. Frustrirane rastućim troškovima i izostankom napretka prema rješenju, Švedska je od 1987. od svojih 385 vojnika ostavila svega osam. Međunaslov: Status quo - do kada? Službenici UN u Nikoziji kažu da nema nikakvog znaka da će se bilo koja od osam država povući sa Cipra, no izvori u New Yorku kažu kako nestrpljivost zbog financijakih problema i kašnjenja pregovora može ubrzo dovesti do eksplozije nezadovoljstva. "Razmatraju se i druge opcije kao na primjer da se od UNFICYP-a stvore snage promatrača ili pak da se smanji broj vojnika", kaže jedan njujorški službenik. Grčki stanovnici Cipra tvrde pak da Turska drži u svojim rukama ključ za rješenje . "Čekamo da službenici UN utvrde je li Ankara donijela političku odluku za rješenje problema", izjavio je prošlog tjedna predsjednik Cipra, Geroge Vassiliou. Cipar i Grčka pozdravili su ponudu Sjedinjenih Država da budu njihov katalizator za razgovore. No diplomati i politički analitičari drže da će utjecaj SAD biti neizvjestan uslijed jačanja uloge Turske u toj regiji nakon raspada SSSR-a. Ciparska Grkinja, u nastojanju da istakne trajnu podjelu otoka, sprema se slijedećeg mjeseca organizirati ljudski lanac dug 180 kilometara duž tampon zone koju kontroliraju UN. Organizatori kažu kako očekuju da u tom ljudskom lancu sudjeluje 40.000 osoba. UNFICYP će tog dana vjerojatno kontrolirati kako bi spriječile incidente. (Hina) 261353 MET feb 92