UVODNO IZLAGANJE PREDSJEDNIKA SABORA DR. ŽARKA DOMLJANA NA ZAJEDNIČKOJ SJEDNICI SVIH VIJEĆA (ŠIRA VERZIJA)

SJEDNICI SVIH VIJEĆA (ŠIRA VERZIJA) ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Predsjednik Sabora Republike Hrvatske dr. Žarko Domljan održao je na današnjoj zajedničkoj sjednici svih vijeća Sabora uvodno izlaganje u okviru prve točke dnevnog reda : Republika Hrvatska nakon međunarodnog priznanja. Objavljujemo širi prikaz uvodnog izlaganja predsjednika Sabora dr. Domljana. Ustvrdivši na početku da u povijesti naroda, pa tako i hrvatskog, postoje događaji koji obilježavaju njihove sudbine, dr. Domljan je kao jedan od takvih događaja istaknuo međunarodno priznanje Republike Hrvatske od svih članica Europske zajednice, te velikog broja drugih država - dana 15. siječnja 1992. godine. Na taj način je Republika Hrvatska postala ravnopravnim članom međunarodne zajednice suverenih država, sa svim pravima i obvezama koje iz toga proistječu, ustvrdio je dr. Domljan dodavši da su nam pritom bile naklonjene i međunarodne okolnosti, ali da bez čvrste volje i odlučnosti svekolikog hrvatskog naroda i njegovog vrhovništva to ne bi bilo moguće ostvariti. "Danas održavamo prvu sjednicu Sabora Republike Hrvatske koju su kao neovisnu, samostalnu i ravnopravnu državu priznale 43 države. Najrazvijenije slobodne i demokratske zapadnoeuropske države prve su priznale Republiku Hrvatsku... U pamćenju hrvatskog naroda ostat će pojedine države i njihovi čelnici koji su svoje državničke napore ulagali, a čine to i danas, da istina o Hrvatskoj bude prihvaćena i u drugim zemljama i kod najviših predstavnika vlasti tih zemalja. Na počasnom mjestu u sjećanju hrvatskog naroda ostat će uvijek Savezna Republika Njemačka, njezin savezni kancelar gospodin Helmuth Kohl, njezin savezni ministar inozemnih poslova gospodin Hans Dietrich Genscher, država Vatikan i njen poglavar Sv. Otac Papa Ivan Pavao II, kao i veliki broj državnika iz zemalja koje su u najsudbonosnijim trenucima i među prvima stali na stranu Hrvatske u njenoj sudbini za neovisnost i demokraciju. Tu prvenstveno mislim na ministra inozemnih poslova Republike Austrije gospodina Aloisa Mocka i predsjednika Republike Italije gospodina Francesca Cossigu, koji su hrabro i odlučno podržali pravedne zahtjeve hrvatskog naroda", izrazio je predsjednik Sabora zahvalnost zemljama koje su najviše pomogle u međunarodnom priznavanju Hrvatske. U sedamstoljetnom kontinuitetu hrvatski je Sabor bio vrhovno predstavničko tijelo hrvatskog naroda i unatoč mnogim ograničenjima u slobodi izbora i djelovanja zastupnika , trajno je uživao ugled predstavnika suvereniteta Hrvatske i čuvara hrvatskog državnog prava, osvrnuo se potom dr. Domljan na povijesnu ulogu hrvatskog Sabora na putu Hrvatske prema državnoj neovisnosti. "U razdoblju teških borbi za očuvanje državne samostalnosti Hrvatske, hrvatski muževi, zastupnici u Saboru, svojim su besjedama održavali Sabor kao tvrđu hrvatske državne misli i bastion obrane od tuđinskog sustava izvršne vlasti. Ante Starčević, Bogoslav Šulek, Franjo Rački, biskup Josip Juraj Strossmayer, Milan Makanec, Mile Starčević, Erazmo Barčić, Grgo Tuškan, Stjepan Radić i Frano Supilo, kao pravi hrvatski vitezovi, ne zazirući niti od velikih osobnih žrtava, neumorno su branili suverenitet hrvatske države i dignitet Sabora... Završnu etapu dugoga puta prema državnoj neovisnosti započeli smo raskidom s komunističkim totalitarnim jednostranačkim sustavom i održavanjem prvih u povijesti naše zemlje slobodnih i višestranačkih izbora... Jedan od najznačajnijih datuma u radu ovog saziva Sabora je svakako 22. prosinca 1990. godine kada je u ovom visokom domu jednoglasno donesen Ustav Republike Hrvatske. Tim Ustavom zasnovanim na demokratskim tradicijama i načelima suvremene ustavno-pravne znanosti, otvoren je put ne samo u izgradnji modernog demokratskog društva već i u stvaranje samostalne i suverene Republike Hrvatske", rekao je dr Domljan. Kao jednu od najključnijih odluka u proteklom razdoblju predsjednik Sabora je imenovao odluku referenduma od 19. svibnja 1991. na kojemu su građani Hrvatske, ogromnom većinom (93,24 posto) glasovali za suverenu i samostalnu Republiku Hrvatsku. Slijedom referenduma, nastavio je dr. Domljan, Hrvatski je sabor 25. lipnja 1991. donio povijesnu Ustavnu odluku kojom se Republika Hrvatska proglašava suverenom i samostalnom državom, istovremeno započinjući postupak razdruživanja od ostalih republika s kojima je tvorila bivšu SFRJ, te pokrenuo postupak za međunarodno priznanje. Na istoj sjednici Sabor Republike Hrvatske donio je i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske u kojoj je izraženo povijesno razdoblje državno-pravne tradicije u ovim hrvatskim prostorima od doseljavanja do danas kao i odlučnost i pravo hrvatskog naroda na samoodređenje, podsjetio je predsjednik Sabora. "Poštujući međunarodne obveze, točnije Brijunski dokument od 8. srpnja 1991. godine kojim je ustanovljen tromjesečni moratorij na donošenje odluka o razdruživanju, hrvatski Sabor je zastao s objavljivanjem tih propisa i na taj način njihovim stupanjem na snagu. Istekom tog roka, Sabor je na svom zasjedanju dana 8. listopada 1991. godine donio još jedan značajan zaključak. Toga dana Republika Hrvatska je, raskinula sve državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno s drugim republikama i pokrajinama tvorila dotadašnju SFRJ, istovremeno odričući legitimitet i legalitet svim tijelima dosadašnje federacije - SFRJ te odričući valjanost bilo kojem pravnom aktu bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše SFRJ. Ovim zaključkom reparirane su nakon pune 73 godine posljedice protupravnog akta (adrese) posebnog poslanstva Narodnog vijeća SHS od 1. prosinca 1918. godine. Time su ispunjene višestoljetne težnje hrvatskog naroda podjednako onoga u domovini kao i iseljeništvu, te svih građana Republike Hrvatske koji su na izborima 1990. poklonili povjerenje onim političkim snagama u čijem su programu prepoznali garancije za ispunjenje svojih želja", rekao je dr. Domljan koji se potom osvrnuo na velikosrpsku agresiju na Republiku Hrvatsku. "Nažalost, ostvarenje pune državne samostalnosti, hrvatski je narod platio, kao i u dosadašnjim stoljetnim borbama za opstojnost, teškim žrtvama", ustvrdio je dr. Domljan. "Idelozima velikosrpstva nikada nije bila prihvatljiva ideja hrvatske državnosti, pa su, u nastojanju da i ovaj put zatru i sam pokušaj stvaranja hrvatske države, najprije naoružali i pobunili velik dio srpskog pučanstva u Hrvatskoj i gurnuli ga u otvoreni rat protiv hrvatske države. Ubrzo po izbijanju oružane pobune u kolovozu 1990. godine, na stranu pobunjenika, prvo prikriveno pa posve otvoreno, stavila se bivša Jugoslavenska narodna armija, a potom i republike Srbija i Crna Gora. Svjetska demokratska javnost u početku nije prihvatila naša upozorenja da se u Hrvatskoj ne vodi građanski rat, nego da je Republika Srbija protupravno, protivno odredbama Povelje Ujedinjenih naroda, povela agresivni rat protiv Hrvatske s jedinim ciljem da osvoji teritorij koji joj nikada nije pripadao, ni povijesno ni geografksi niti etnički. Republika Srbija povela je rat iz nečasnih pobuda, a neprijateljski vojnici Republike Srbije i Crne Gore počinili su ratne zločine i zvjerstva kakvi nisu zapamćeni ni u novijoj povijesti ratovanja", rekao je zastupnicima dr. Domljan. Pred hrvatskim narodom, kao civiliziranim i starim europskim narodom koji prihvaća zahtjeve međunarodne zajednice kako bi se nametnuti nam rat okončao putem, predstoje teška iskušenja, upozorio je potom predsjednik Sabora, naglašavajući da se hrvatski narod nikada neće pomiriti s gubitkom i najmanjeg dijela svoga područja obuhvaćenog međunarodno priznatim granicama Republike Hrvatske. "Republika Hrvatska poštivat će sve međunarodne obveze u osiguravanju nacionalnih prava svih etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koje žive u Republici Hrvatskoj, pa tako i srpske", započeo je predsjednik Sabora dio svog uvodnog izlaganja u kojemu je iznio stajališta o problemu manjina. On je podsjetio da je u prosincu Sabor donio Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj koji je prema izričitom priznanju svjetski priznatih eksperata po opsegu prava i zaštiti kolektivnih manjinskih prava iznad razine eurospkih standarda. "Primjenu ovog temeljnog Ustavnog zakona, Hrvatska nije uvjetovala reciprocitetom, iako je notorno da ne samo takva prava nisu priznata Hrvatima u Vojvodini čiju je autonomiju posve ugušila Srbija, nego im nisu priznata ni temeljna prava koja se u svijetu priznaju svakom čovjeku. Kao miroljubiv narod, Hrvati u Srbiji, u Vojvodini i na Kosovu, nisu nikada posegnuli za nasilnim metodama u ostvarenju svojih zanijekanih ne samo nacionalnih i građanskih već i ljudskih prava. Tisuće je Hrvata moralo, a to i dalje svakodnevno čine, bez ičega, pred progonom prebjeći iz Srbije u Hrvatsku. Ovih je dana tu činjenicu utvrdila i Parlamentarna skupština Europskog vijeća. I nisu Hrvati jedina nacionalna zajednica koju u Srbiji prinudno iseljavaju. Takva je sudbina snašla i Mađare u Vojvodini i Albance na Kosovu", rekao je dr Domljan. On je potom podsjetio na ulogu koju je ovaj saziv Sabora imao u postizanju međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. U razdoblju koje je prethodilo agresiji na Republiku Hrvatsku, a i tijekom same agresije, održavana je intenzivna suradnja s parlamentima mnogih zemalja, a također i s parlamentima pojedinih pokrajina europskih zemalja s kojima se ti odnosi njeguju već i po nekoliko desetljeća, ustvrdio je dr. Domljan. Predsjednik Sabora potom je istaknuo najznačajnije posjete inozemstvu koje su učinili časnici hrvatskog Sabora u cilju međunarodne afirmacije, nabrajajući posjete Europskom parlamentu u Strasbourgu, Parlamentarnoj skupštini Europskog vijeća, austrijskom Parlamentu, francuskoj Nacionalnoj skupštini, španjolskom Parlamentu, Sjevernoatlantskoj skupštini - Komitetu za građanska pitanja, Čileu, Argenitini i Urugvaju. "Veliki je napor uložen od konstituiranja slobodno izabranog višestranačkog Sabora do danas, da se svjetska zajednica uvjeri da je hrvatski narod demokratski usmjeren", ustvrdio je u uvodnom izlaganju dr. Domljan. Predsjednik Sabora potom se osvrnuo na redovitu zakonodavnu djelatnost višestranačkog Sabora. "U postupku stvaranja moderne europske pravne države, pored propisa ustavno-pravnog značenja, Sabor Republike Hrvatske je, u cilju što bržeg prilagođavanja europskim gospodarskim, političkim i pravnim standardima, donio u razdoblju od svog konstituiranja do 31. prosinca 1991. godine 299 zakona, 105 odluka i drugih akata te 630 odluka o izborima i razrješenjima. Samo u 1991. godini Sabor je donio 193 zakona, 13 zaključaka, 6 rezolucija, deklaracija i povelja te 438 drugih akata. Golemi posao koji smo obavili, odvijao se na, do danas održane 22 zajedničke i skupne sjednice svih vijeća Sabora, 15 sjednica Društveno-političkog vijeća, 13 sjednica Vijeća općina, te 13 sjednica Vijeća udruženog rada. Zastupnici su bili intenzivno angažirani i u radu radnih tijela Sabora koja su razmatrala akte i materijale u postupku i formulirala odgovarajuće prijedloge Saboru. Unatoč velikom opterećenju sa prosječno 8,5 točaka dnevnog reda na zajedničkim i skupnim sjednicama i četrdesetak na sjednicama vijeća, Sabor je kvalitetno radio. Niti jedan važniji politički događaj nije prošao bez rasprave i niti jedan pravni akt nije donesen bez znanja, odluke ili potvrde u hrvatskom Saboru. Ne stoji dakle tvrdnja da se Sabor podcjenjuje i marginalizira kako se to čuje od pojedinih kritičara", ustvrdio je dr. Domljan i potom se osvrnuo na suradnju s Vladom. "U aktima koje smo donijeli utkan je umnogome i rad Vlade Republike Hrvatske, koja je u većini slučajeva bila predlagatelj zakona. Ovo je prilika da se istakne dobar odnos Sabora i Vlade Republike Hrvatske, koji je kao što znate po Ustavu zasnovan na načelu podjele vlasti, ali i istovremeno prava i obveze Sabora da nadzire rad Vlade. Držim da je u razdoblju od konstituiranja ovog saziva Sabora pa do danas odnos Sabora i Vlade bio u funkciji zajedničkog cilja, a to je stvoriti uvjete za kvalitetno i demokratsko odlučivanje na svim razinama vlasti. Očekujem da će se ti odnosi nastavljati jednako uspješno kao i do sada", rekao je predsjednik Sabora. Ovom sazivu Sabora predstoji, pored obavljenog, još niz zadaća u izgradnji demokratske i pravne države, ustvrdio je potom dr. Domljan. "Svoje demokratsko opredjeljenje zastupnici ovog saziva morat će dokazati u razdoblju zakonodavne aktivnosti koja nam predstoji. Ovdje mislim na donošenje onih zakona kojima će se omogućiti raspisivanje i održavanje izbora, kako za Predsjednika Republike tako i za zastupnike u oba doma Sabora Republike Hrvatske. Donošenjem ovih zakona zaokružit će se jedno cjelovito razdoblje zakonodavne djelatnosti Sabora čime će se omogućiti da novi saziv Sabora bude prvi puta konstituiran prema odredbama Ustava Republike Hrvatske. Zastupnike ovog saziva očekuje naravno i sav onaj dio poslova do potpunog usklađenja zakona, drugih propisa i općih akata s novim Ustavom koji se mora dovršiti do 30. lipnja ove godine", rekao je predsjednik Sabora. Osim onoga što Sabor očekuje na zakonodavnom području, kao najviše predstavničko tijelo Republike, Sabor će se u idućem razdoblju suočiti s problemom uspostave legalne i demokratske vlasti na cijelom državnom području, obvezama koje za Republiku Hrvatsku proističu iz sporazuma o dolasku plavih kaciga u Hrvatsku i konačno s najtežim problemom fizičke ali i duhovne obnove Hrvatske i stvaranja uvjeta za povratak svih prognanika u njihova mjesta i na njihova vjekovna ognjišta", ustvrdio je potom predsjednik Sabora. "Iz katastrofe koja ju je zadesila izniknut će nova, snažna i preporođena Hrvatska bez želje za osvetom, bez mržnje prema ikomu, spremna da poštuje svakoga tko nju poštuje, otvorena za suradnju sa svima koji za to pokažu volju i interes. Uvjeren sam da će prijateljske, a napose susjedne zemlje koje su nam i do sada pružale veliku pomoć, napose za smještaj prognanika - na čemu im dugujemo veliku zahvalnost - nastaviti pomoć i suradnju s Republikom Hrvatskom i u budućnosti. Sve će to biti predmetom rasprave i odlučivanja u ovome Saboru koji će usvajanjem izbornih zakoan zaokružiti svoju zakonodavnu djelatnost. Kada to okolnosti budu zahtijevale, mi ćemo donijeti i odluku koja će omogućiti raspuštanje sadašnjeg saziva Sabora, kako bi se mogli raspisati novi izbori, na što smo se obvezali odredbama Ustava kojeg smo sami donijeli. Držim da je Republika Hrvatska kao međunarodno priznata i ravnorpavna članica svjetske zajednice naroda zakoračila u razdoblje svoje povijesti koje neće biti opterećeno kao do sada borbom za očuvanje identiteta i stvaranjem vlasti države, već će omogućiti puni demokratski i svekoliki napredak svim svojim državljanima, a iseljenoj Hrvatskoj biti utočište i pružati im svu potrebnu zaštitu", zaključio je svoje uvodno izlaganje na današnjoj zajedničkoj sjednici svih saborskih vijeća predsjednik Sabora Republike Hrvatske dr. Žarko Domljan. (Hina) mn 131051 MET feb 92