KONFERENCIJA ZA NOVINARE U SABORU:SLIJEDEĆE ZASJEDANJE 13. I 14. VELJAČE

ZAGREB, 17. siječnja (Hina) - "Saborska Zakonodavno-pravna komisija i novoosnovana stručna skupina, u kojoj su prof. dr. Smiljko Sokol, Jadranko Crnić i Vladimir Šeks, koncem ovog tjedna dovršit će izradu prve verzije novog izbornog zakona, zakona za izbor predsjednika Republike Hrvatske, te zakona za zastupničke i županijske domove Sabora", rekao je predsjednik Sabora Republike Hrvatske dr. Žarko Domljan na današnjoj konferenciji za novinare u Saboru, na kojoj su još sudjelovali potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku dr. Hrvoje Kačić i predsjednik Komisije za kontrolu rada Službe državne sigurnosti Đuro Perica. Potom će uslijediti, prema riječima dr. Domljana, izrade zakona o područjima županija i o biračkim spiskovima, pa će najvjerojatnije tijekom slijedećeg tjedna saborski zastupnici i članovi Vlade moći vidjeti tu prvu verziju pripremljenih zakona. "Ona će također biti dostupna i zainteresiranim pojedincima, skupinama i strankama, kako bi u konačnoj verziji bile zastupljene sve relevantne stručne i političke sugestije", rekao je dr. Domljan. Nakon saborskog zasjedanja, dodao je on, koje će prema današnjoj odluci Predsjedništva Sabora, biti održano 13. i 14. veljače, bit će utvrđen konačni prijedlog izbornog zakona, koji bi se usvojio na zasjedanju sredinom ožujka. Govoreći o mogućim rješenjima u temeljnim izbornim zakonima, poglavito u onome za izbor predsjednika republike, potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks rekao je kako je jedno od mogućih rješenja, da prijedlog kandidature za tu funkciju, ako skupe najmanje dvadeset tisuća potpisa birača, državljana Republike Hrvatske, mogu podnijeti sve registrirane političke stranke. Dalje, izborni zakon bi bio, prema jednoj varijanti, kombinacija većinskog i razmjernog sustava, a novim ustrojstvom Sabora zastupnički dom imao bi 120 zastupnika. Od tog broja bi se 60 biralo u manjim izbornim jedinicama po načelu izborne većine, a drugih 60 po načelu razmjerne zastupljenosti i to na temelju liste, koja bi obuhvaćala cijelo područje Republike Hrvatske, podijeljeno na osamnaest županija. Time bi stranke, koje su predložile svoje kandidate, na temelju postotka od broja dobivenih biračkih glasova, dobile i određeni postotak mandata u Saboru. U županijski dom birala bi se, po načelu relativne većine, po tri zastupnika. Šeks je poglavito naglasio mogućnost da na temelju izbornog zakona glasuju i državljani Republike Hrvatske koji su izvan domovine, zbog čega je potrebito pristupiti sređivanju izbornih popisa. On je također rekao da će Predsjednik Republike donijeti odluku o raspisivanju izbora kada budu osigurana dva temeljna uvjeta za to: stabilan mir i kontrola nad cijelim teritorijem Hrvatske. Dr. Domljan i dr. Kačić podsjetili su na put koji je Hrvatska prošla u procesu njenog priznavanja i političkog predstavljanja, u čemu je, kako su rekli, uloga Sabora bila gotovo nemjerljiva. "Sabor je bio mjesto, zrcalo i škola demokracije", rekao je dr. Domljan, te dodao da su predstavnici Sabora dali "veliki doprinos promociji Hrvatske." Tako je, prema njegovim riječima, pedesetak različitih delegacija, pojedinaca i parlamentaraca posjetilo hrvatski Sabor, dok su hrvatski parlamentarci, u cilju širenja političke istine o Hrvatskoj i mijenjanja negativne slike, koja je stvorena o njoj, u svijetu posjetili trideset i pet raznih adresa. "Ono što nas sada čeka," rekao je dr. Domljan, "učvršćenje je pozicije Hrvatske u svijetu, te uspostava brojnih diplomatskih odnosa sa zemljama koje su je priznale." Dr. Kačić rekao je da je "naš običan čovjek proces priznavanja doživljavao kao prespor, zamjerajući pri tom međunarodnoj zajednici što reagira sa zakašnjenjem, dok u Hrvatskoj ginu ljudi". "Međutim, oni koji malo bolje poznaju funkcioniranje međunarodne zajednice, znaju da je ona reagirala brže nego što se to dalo prosuđivati", rekao je dr. Kačić, "jer je ona još donedavno smatrala kako Jugoslaviju treba zadržati, dok je Hrvatska ta koja mora mijenjati svoj politički kurs". On je također podsjetio na dva osnovna načela na kojima se zasnivao rad konferencije u Den Haagu: da EZ neće prihvatiti politiku gotovog čina i nasilno mijenjanje postojećih granica. Upitan da komentira o kakvom se zahtijevu Arbitražne komisije radi, kada je riječ o dopuni Ustavnog zakona o pravima manjina, odnosno da pojasni specijalni status srpskoj manjini u područjima gdje je oni u većini, Šeks je odgovorio kako je samim donošenjem tog zakona Republika Hrvatska ispunila svoje obveze. Dr. Domljan je, odgovarajući na pitanje novinara, da li je odlazak armije iz okupiranih teritorija Hrvatske vezan uz dolazak 'plavih kaciga', napomenuo kako je njezin odlazak već u toku, te dodao da to pokazuje njezino napuštanje brojnih vojarni. "Dogovor o njenom odlasku, između predstavnika JNA i Hrvatske vojske, iz naknadno okupiranih hrvatskih teritorija," rekao je dr. Domljan, "je u toku, a u tom smislu su i jasne odluke Ženevskog sporazuma." Po završetku konferencije, Vladimir Šeks je izvijestio novinare da će na slijedećem zasjedanju Sabor "donijeti akt ili zakon, kojim bi se poništile sve odluke političkog procesa kardinalu Alojziju Stepincu". "Na taj način ispravila bi se ta povijesna nepravda i zahvalilo Katoličkoj crkvi, Svetom Ocu i kardinalu Kuhariću za njihov doprinos u ostvarenju neovisne i suverene Hrvatske", rekao je Šeks. (Hina) mn 171455 MET jan 92