IZLAGANJE DR. DOMLJANA (KRAĆA VERZIJA)

(KRAĆA VERZIJA) ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan podnio je uvodno izlaganje na 23. zajedničkoj sjednici svih vijeća Sabora. On je na početku istaknuo da je jedan od događaja koji obilježavaju sudbinu Hrvatske i koji će za nju imati zauvijek povijesno značenje upravo 15. siječnja, dan kada su sve članice Europske zajednice te velik broj drugih zemalja priznao Republiku Hrvatsku, čime je "okrunjena devetstotljetna borba i težnja hrvatskog naroda za ponovnim stvaranjem vlastite, neovisne i suverene države". Iznoseći zatim povijesne, civilizacijske i političke uvjete koji su tome pridonijeli, dr. Domljan se zahvalio onim zemaljama koje su se zauzimale da do priznanja Hrvatske dođe, posebno ističući doprinos SR Njemačke i njezina kancelara Helmuta Kohla (Kol), ministra vanjskih poslova Hans-Dietricha Genschera (Hans-Ditrih Genšer), te Svete Stolice i pape Ivana Pavla II. Značajno mjesto pripada i austrijskom ministru vanjskih poslova Aloisu Mocku (Alojz Mok) i predsjedniku Republike Italije Francescu Cosiggi (Frančesko Kosiga). Predsjednik Sabora iznio je opširan pregled ključnih događanja u tome tijelu, istaknuvši donošenje Ustava, odluku o referendumu, o glasovanju za suvremenu i samostalnu državu, prihvaćanje Deklaracije o proglašenju suverenosti i samostalnosti, odluku o raskidu svih državno-pravnih veza s dotadašnjom SFRJ i dr. Dr. Domljan zatim je rekao da je ostvaranje pune državne samostalnosti hrvatski narod morao platiti teškim žrtvama, jer da ideolozima velikosrpstva nikada nije bila prihvatljiva ideja hrvatske državnosti. "Republika Srbija povela je rat iz nečasnih pobuda, a neprijateljski vojnici Srbije i Crne Gore počinili su ratne zločine i zvjerstva kakvi nisu zapamćeni u novijoj povijesti ratovanja", rekao je on, dodajući da se hrvatski narod nikad neće pomiriti s gubitkom i najmanjeg dijela svoga teritorija. "Republika Hrvatska poštivat će sve međunarodne obveze u osiguranju nacionalnih prava svih etničkih i nacionalnih zajednica koje ovdje žive, pa tako i srpske", istaknuo je dr. Domljan, dodajući da je poznato da takva prava nisu priznata Hrvatima u Srbiji, a oni da ipak nisu posegnuli za nasilnim metodama u ostvarivanju svojih zanijekanih, ne samo građanskih i nacionalnih, nego i ljudskih prava. Dr. Domljan iznio je i niz podataka o aktivnosti Sabora na međunarodnom planu, o brojnim kontaktima s parlamentima mnogih zemalja. Unatoč svim postignutim uspjesima na tom planu, još su uvijek osjetne posljedice negativne propagande jugo-srpske diplomacije, što je vidljivo i u dvojbama oko razmještaja mirovnih snaga UN, te u "nepotrebnim dvojbama" tko su nositelji legalne lokalne vlasti u kriznim područjima, rekao je on. Prema izlaganju predsjednika Domljana, Sabor je od konstituiranja do danas donio 299 zakona, 105 odluka i drugih akata, te 639 odluka o izborima i razrješenjima. Samo u prošloj godini prihvaćena su 193 zakona, 13 zaključaka, šest rezolucija, deklaracija i povelja, te 438 drugih akata. Taj golemi posao, prema njegovim riječima, odvijao se na 22 zajedničke ili skupne sjednice, 15 sjednica Društveno-političkog vijeća, te po 13 sjednica Vijeća općina i Vijeća udruženoga rada. Govoreći o daljnjim zadaćama, predsjednik Sabora rekao je da će se Sabor suočiti s brojnim poslovima na zakonodavnom području, s problemima uspostave legalne i demokratske vlasti na cijelom području Republike, sa zadaćom tvarne i duhovne obnove Hrvatske te stvaranja uvjete za povratak prognanika. (Hina) zg 131027 MET feb 92