PREGLED PISANJA TISKA VJESNIK - ŽUPANIJE NA RUBU SKANDALA

VJESNIK - ŽUPANIJE NA RUBU SKANDALA ZAGREB, 11. veljače (Hina) - Rat oko županija prijeti prerastanjem u "dugogodišnje izvore sukoba između pojedinih općina i regija", naglašava komentator Vjesnika Željko Krušelj navodeći u nastavku neke od sukoba oko županijskih središta. Za to vrijeme, "Srbi, taktički šute ",a komentator ističe da je "dojam da je zbog njih i napravljena podjela koja će, kako ti obično biva, na kraju međusobno posvađati jedino Hrvate". Kada nacrt županijskog zakona bude stavljen na saborsku raspravu "očekuje se da će situacija kulminirati". Kao krivca za ovakvu situaciju, komentator Krušelj navodi Ministarstvo za upravu i pravosuđe, koje je ponudilo nacrt, u kojem se "kaže da taj novi, zapravo prošlostoljetni, oblik organiziranja lokalne uprave i samouprave predstavlja 'izražaj povijesnih, prometnih, gospodarskih i drugih čimbenika'". "U formiranju županija teži se za 'prirodnim cjelinama,' što se nikako ne bi moglo reći za 'duh' ponuđenog prijedloga", piše komentator i dodaje da je ovaj nacrt "izraz sukoba političke moći u kojem su žrtve mahom one općine koje su po tom kriteriju slabije zastupljene u pojedinim državnim organima". Zaključuje da je nacrt "u prevelikoj mjeri kopija županijske podjele iz 1883." , pa "pritom nije uzeto u obzir da Virovitica danas ni izdaleka ne igra gospodarsku i prometnu ulogu kakvu je imala u prošlome stoljeću, da je Požegu, po oba kriterija nadmašio Slavonski Brod, da je Bjelovar svoju poziciju gradio baš na problemu razvojačenja i reintegracije tog dijela Hrvatske pod civilnu vlast, te da je Vukovar bio geografsko sjedište županije koja se protezala sve do Zemuna". Raščlanjujući nadalje problem "kriterija 'prirodnih samoupravnih cjelina'" komentator piše da je "možda najzanimljivija vizura ona o županijskom tretmanu tzv. srpskog pitanja u Hrvatskoj", pa je "nacrt županijskog zakona još jedan prilog kompliciranju cjelokupne situacije". Podsjeća da su "za Srbe koji imaju apsolutnu većinu u jedanaest općina 's posebnim statusom' bila predviđena dva autonomna kotara -Knin i Glina - čija bi prava i obveze bile drugačije od hrvatskih općina." Od kotarskog sustava "zakonodavac je u posljednji čas odustao", jer je "operacija 'kotar' mnogo skuplji i kompliciraniji posao od mehaničkog povezivanja već postojećih općina u županije ". Krušelj naglašava da je, iako "možda miriše na demagogiju, eventualna županija Knin mnogo bolja solucija od daljnjeg ratovanja sa 'Srpskom republikom Krajinom'". Zaključuje da će "Srbi i dalje sumnjičavo odmahivati rukom, a Hrvati se posvetiti svojim malim županijskim ratovima." (Hina)vk 110208 MET feb 92