SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Portugal preuzima kormilo EZ Naslov: Ružno nasljeđe 1991. na plećima Portugala Podnaslov: Šest mjeseci je prekratak rok Piše: Michele HOUX, AFP LISABON - Kada 1. siječnja 1992. Portugal preuzme dužnost predsjedavajućeg u Vijeću ministara Europske Zajednice morat će ponijeti težak teret nasljeđa i gomilu međunarodnih eksplozivnih problema u godini koja po svemu sudeći neće biti nimalo laka. Šest mjeseci neće mu biti odviše za intezivni rad na nastavku Maastrichta i uspostavi novih odnosa sa zemljama istočne Europe, pripremi obnove sporazuma o budžetu EZ, načimanju problema proširenja EZ, provođenju reforme poljoprivredne politike Zajednice te nastavak rada unutar "trojke" sa zadatkom pokušaja okončanja rata koji razdire Jugoslaviju. Jugoslavija je bez sumnje najdelikatnije nasljeđe prethodnog nizozemskog predsjedništva. Konferencija o Jugoslaviji koja je otvorena 7. rujna u Den Haagu pod predsjedavanjem lorda Carringtona nije, unatoč mnogim pokušajima, uspjela dovesti do stvarnog prekida vatre. Međunaslov: Jugoslavija i bivši SSSR - najtvrđi orah Predsjednici šest jugoslavenskih republika okupili su se zadnji puta 9. prosinca u Den Haagu na neslužbenom sastanku te izrazili želju da Konferencija nastavi ulagati napore. No ti su se napori barem dosad pokazali uzaludnima. EZ treba 15. siječnja, prema precizno utvrđenim kriterijima, priznati republike koje su proglasile svoju nezavisnost. Situacija u bivšem Sovjetskom Savezu bit će također tvrd orah za portugalsko predsjedništvo. Što se tiče pomoći tim republikama, Portugal ocjenjuje kako opseg zadatka prelazi mogućnosti same EZ i kako je potrebno uključiti i Sjedinjene Države. Šef portugalske diplomacije Joao de Deus Pinheiro nedavno je ocijenio kako bi se za takove operacije mogle koristiti strukture NATO pakta. Portugal također želi tijekom svog mandata poraditi na obnovi sporazuma zaključenog 1991. između EZ i zemalja EFTA-e (Austrija, Finska, Island, Liechtenstein, Norveška, Švedska i Švicarska) kako bi ovaj mogao stupiti na snagu 1. siječnja 1993. Europski sud blokirao je početkom prosinca taj sporazum kojemu je cilj stvoriti europski gospodarski prostor za 380 milijuna stanovnika (40 posto svjetske trgovine) te bi novi pregovori trebali uskoro otpočeti. Međunaslov: Godina 1992. neće biti laka Pitanje proširenja EZ također će biti na dnevnom redu, budući da su zahtjev za pristup Zajednici podnijele Švedska i Austrija, a možda će to učiniti i Norveška. No Portugal ne misli zbog toga svoje djelovanje ograničiti samo na Europu te će se zalagati za uspostavu čvršćih veza i povećanje pomoći zemljama Afrike, posebno bivšim portugalskim kolonijama, zatim Magrebu i Latinskoj Americi, koje jedna EZ odveć okrenuta k Istoku ne smije "zaboraviti". Drugi veliki planski zadatak tog predsjedništva je obnova sporazuma o budžetu EZ koji ističe krajem 1992. Trebat će iznaći financijska sredstva potrebna Zajednici za izvršenje njezinih novih zadaća kao što je pružanje pomoći Istoku i republikama bivšeg Sovjetskog Saveza, uvažavajući pritom obećanje dato manje bogatim zemljama (Španjolska, Grčka, Irska i Portugal) da će se smanjiti njihov doprinos u zajedničke fondove EZ. Nadalje,trebat će ponovno proučiti zajedničku poljoprivrednu politiku u trenutku kada SAD povećava pritisak na EZ unutar sporazuma GATT (opći sporazum o trgovini i tarifama). Portugalski premijer Anibal Cavaco Silva nije svojim sunarodnjacima skrivao obim zadataka te ih je u svojoj božićnoj poruci pozvao da zasuču rukave kako bi se s njima uhvatili ukoštac. "Godina 1992. neće biti laka. Bit će to još jedna godina u kojoj ćemo morati mnogo raditi imajući na umu promjene i neizvjesnosti koje obilježavaju međunarodnu situaciju te odgovornosti koje nas očekuju", rekao je on. (Hina) zk 011133 MET jan 92