SERVIS POSEBNIH NASLOVA - PORTUGAL

Nadnaslov: 1. siječnja 1992. Portugal preuzima kormilo EZ Naslov: Strogost i oprez - fasada za strah Podnaslov: Portugal će obazrivo upravljati "dvanaestoricom" Piše: Michele HOUX, AFP LISABON - Kompetencija, strogost i djelotvornost: tim se načelima namjerava rukovoditi Portugal u obavljanju šestomjesečne dužnosti predsjedavanja Vijećem ministara EZ koju preuzima 1. siječnja 1992. godine. Pritom zadržava najveći oprez zbog obilja poteškoća koje ga očekuju, napose kad preuzme teret nasljeđa Maastrichta. Krajem studenoga, tijekom nedavnog zasjedanja Vijeća ministara svoje nove vlade, Anibal Cavaco Silva naglasio je da bi se slijedeće portugalsko predsjedavanje trebalo obavljati na načelima "kompetencije, strogosti i djelotvornosti", naglašavajući kako tu dužnost preuzimaju u "složenom i teškom" međunarodnom kontekstu. Pominjući građanski rat u Jugoslaviji, kaotičnu situaciju u SSSR-u i nesigurnost glede mirovnih pregovora na Bliskom istoku, on je odmah isključio "bilo kakav polemički ili egzibicionistički potez ili ponašanje". Na takvim temeljima, sagrađenim mnogo više od anglo-saksonskih nego mediteranskih elemenata, koji neobično odskaču od burnog predsjedavanja njegovih nizozemskih prethodnika, Cavaco Silva namjerava se čuvati svake nezgodne inicijative i "obazrivo" upravljati odlukama prethodnih predsjedništava. Međunaslov: Teret nasljeđa Maastrichta No iza mirnog samopouzdanja Cavaca Silve i njegovih suradnik ocrtava se veliki strah od Maastrichta, odnosno zabrinutost što će morati, osim sadašnjih velikih problema ponijeti i teret posljedica jednog europskog sastanka na vrhu koji možda ne uspije ostvariti svoje ciljeve. Otuda veliki oprez, odnosno izbjegavanje iznošenja vlastitih stajališta glede budućeg predsjedavanja prije nego doznaju što ih očekuje nakon 9. i 10. prosinca. Međutim, iako "zarobljenici Maastrichta", portugalski rukovodioci su tijekom nedavnih intervencija podsjetili i na neke prioritete. Očekujući ishod Maastrichta čije zaključke moraju preuzeti a što bi željeli pod svaku cijenu izbjeći, portugalski rukovodioci naglašavaju potrebu stavljanja na dnevni red paketa Delors 2, odnosno financijske perspektive Zajednice u razdoblju 1993/1997. U tom pogledu, namjeravaju predložiti raspravu o stvaranju Fonda kohezije, iz kojeg bi se financiralo preuređenje nekih perifernih područja i osnivanje transeuropske mreže (transporta, energije, telekomunikacija), koje predstavljaju dvije najveće brige Lisabona. Međunaslov: Oprez prema istočnoj Europi U proširenoj i produbljenoj raspravi, naročito o novim istočnim demokracijama, uvodi se najveći oprez. Cavaco Silva je tijekom posjete Bruxellesu krajem studenoga potvrdio da se EZ ne bi smjela žuriti glede pregovora sa zemljama kandidatima. Treba "utvrditi strategiju" i promisliti o proširivanju, rekao je. Nekoliko dana ranije, Vitor Martins, državni sekretar za Europsku integraciju, podsjetio je na potrebu "pružanja jasnog odgovora glede pristupa Austrije i Švicarske" te izrazio žaljenje zbog "nedostatnih vanjskih odnosa Zajednice" s afričkim zemljama, Magrebom i Latinskom Amerikom. Pritom uopće nije spomenuo Madžarsku, Češku i Slovačku i ostale istočne zemlje. Dovoljno da se posumnja u namjeru Portugala da za vrijeme svog predsjedavanja pospješi rješavanje istočno-europskog predmeta. Ukliješten između ultra-federalnih prethodnika poput Nizozemske i nasljednika koji se poput Velike Britanije tom pojmu odlučno protive, Portugal, prema izjavi jednog diplomata EZ, čini se da svojem predsjednikovanju pristupa više u svojstvu "gledatelja nego sudionika" Europe. (Hina) 101952 MET dec 91