PRIJEDLOG ZAKONA O VISOKIM UČILIŠTIMA

ZAGREB, 31. ožujka (Hina) - Uoči travanjske sjednice Sabora zastupnicima je već upućen Prijedlog zakona o visokim učilištima, koji su pripremili djelatnici Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske. Prijedlog zakona djelomice je izmijenjen Nacrt prijedloga zakona o visokim učilištima i rezultat je brojnih rasprava vođenih na sveučilištima, fakultetima i javnim tribnama. U Nacrtu prijedloga o visokim učilištima, kazao je za Hinu zamjenik ministrice kulture i prosvjete dr. Srđan Lelas, učinjeno je oko 40 manjih izmjena, no, koncepcijski, on je ostao isti. Bitnije izmjene, rekao je, tiču se senata, kao tijela koje upravlja sveučilištem, izbora Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i procedure oko izbora rektora. Promjena je da senat, koji upravlja sveučilištem, broji od 6 do 12 članova, gdje pola članova senata čine sveučilišni profesori, a drugu polovicu osobe izvan Sveučilišta. Sveučilišne nastavnike imenuje sveučilišno vijeće, dok osobe izvan sveučilišta imenuje Ministarstvo kulture i prosvjete. Predsjednika senata biraju članovi senata između osoba izvan sveučilišta. Nacionalno vijeće imat će predsjednika i 18 članova koje će imenovati Sabor Republike Hrvatske, a ne kako je to bilo u Nacrtu prijedloga, hrvatska Vlada. Kandidate utvrđuje hrvatska Vlada, te ih predlaže Saboru RH, a prema Prijedlogu zakona može predložiti i kandidate izvan liste predložene od strane učilišta ako utvrdi da prvotni prijedlozi ne udovoljavaju propisanim uvjetima. Rektor se bira na vrijeme od četiri godine, a bira ga sveučilišno vijeće na prijedlog senata sveučilišta. Senat imenuje komisiju koja prikuplja kandidature za rektora po postupku utvrđenim statutom sveučilišta. Za rektora je izbran kandidat koji je dobio natpolovičnu većinu glasova svih članova sveučilišnog vijeća, odnosno, ako nijedan ne dobije natpolovičnu većinu, u ponovljenom glasovanju, rektor postaje kandidat koji je dobio većinu glasova prisutnih članova sveučilišnog vijeća. Sustav visokog obrazovanja mijenje se svuda u svijetu zbog povećanih zahtjeva suvremenih postindustrijskih društava za visoko obrazovanim kadrovima, stoji u Prijedlogu zakona o visokom obrazovanju. Novim zakonom želi se u Republici Hrvatskoj inicirati pretvorba sustava viskog obrazovanja sukladno svjetskim trendovima. Međutim, nastavlja se, raskorak između svjetskih trendova i stanja u Hrvatskoj suviše je velik da bi se mogao brzo prevladati, stoga je težište na neposrednim ciljevima: uređivanju visokog obrazovanja u duhu njegove autonomije, organiziranju sveučilišta kao znanstvene institucije i najviše ustanove visokog obrazovanja, osnivanju novih i rekonstrukciji postojećih ustanova te drugima. Temeljne ustanove visokog obrazovanja su sveučilište, koje u svom sastavu ima odjele, fakultete i umjetničke akademije, te politehnike, sastavljene od visokih stručnih i umjetničkih škola. Visoka učilišta mogu biti javna i privatna. Visoko se obrazovanje stječe na sveučilišnim i izvansveučilišnim studijima. Razlika je u tome što sveučilišni studij, osim osposobljavanja za visokostučni ili umjetnički rad, pripremaju i za znanstveni rad, dok izvansveučilišni osposobljavaju samo za visokostručni i umjetnički. Prema Prijedlogu zakona, pravo upisa na studij ograničavaju samo kapacitet učilišta i sposobnost kandidata. Odluku o upisu za svaki studij donosi učilište, a ne kao do sada, Ministarstvo kulture i prosvjete. Kvalificiranost nastavnika dokazuje se izborom u zvanja, koja nisu doživotne titule veću su vezana isključivo uz učilište na kojem je nastavnik izabran. Bitna novina u ovom zakonu je zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme, u pravilu na pet godina. Vijeće za financiranje visokog obrazovanja, zamišljeno kao posrednik između visokih učilišta i Vlade, ima temeljnu zadaću da kvalitetno pripremi proračun za visoko obrazovanje. Novina u zakonu je da se sredstva iz proračuna dijele na ona namijenjena izravno učilištima i ona namijenjena studentima (stipendije, školarine). (Hina) žb 311415 MET mar 93