ZASTUPNIČKI DOM PRIHVATIO OSAM ZAKONSKIH PRIJEDLOGA

ZAGREB, 26. ožujka (Hina) - U nastavku poslijepodnevne sjednice Zastupničkog doma, zastupnici su prihvatili osam zakonskih prijedloga u prvom čitanju i zaključili da se sve primjedbe i prijedlozi upute Vladi kao predlagaču da ih uvrsti u konačne zakonske tekstove. Među prihvaćenim zakonskim prijedlozima je i prijedlog Zakona o trgovačkim društvima, u čijem se obrazloženju pojašnjava da postojeći Zakon o poduzećima nedovoljno i neprecizno uređuje tu materiju, pa je stoga potrebno prihvaćanje ovog zakona kao temeljnog za gospodarske odnose. Predloženim zakonom detaljno će se urediti javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću, te gospodarsko-interesno udruženje, tajno društvo i pojam trgovca pojedinca. Početak primjene ovog zakona predviđen je za 1. siječnja 1994. godine, a njegovim donošenjem prestala bi primjena Zakona o poduzećima na trgovačka društva. Jedini prijavljeni za raspravu Goranko Fižulić (HSLS) smatra, da je dobro što je pred zastupnike stigao ovaj zakon, da, kako je kazao, "unese reda u poduzetništvo". On je iznio primjedbe na pojedine zakonske odredbe, pa je, uz ostalo, predložio da se kao najniži iznos temeljnog kapitala za dioničko društvo utvrdi dinarska protuvrijednost od 100.000 njemačkih maraka, a ne 50 tisuća maraka kako je predloženo, te da se taj iznos poveća i za društvo s ograničenom odgovornošću s predloženih 20 tisuća na 50 tisuća njemačkih maraka u dinarskoj protuvrijednosti. Kako se ističe u obrazloženju Prijedloga zakona o bankama novim zakonom bili bi stvoreni uvjeti za prelazak sadašnjeg hrvatskog bankarskog sustava u moderni tržišni siguran i stabilan bankarski sustav. Po tom zakonu banke bi bile dionička društva, a mogle bi ih osnivati fizičke i pravne osobe. Da bi banka dobila odobrenje za rad, po novom zakonu potreban minimalni osnivački kapital iznosi u protuvrijednosti u hrvatskim dinarima 5 milijuna njemačkih maraka. Polazeći od tržišnih načela, predloženim zakonom ne predviđa se institut garancije Narodne banke Hrvatske, odnosno države za dinarsku štednju građana. Međutim, radi zaštite malih štediša za koje se opravdnao može smatrati da nisu u stanju procijeniti bonitet neke banke, zakonom je predviđena obveza banaka da osiguraju štedne uloge, a do iznosa čiju visinu će utvrđivati ministar financija. Predloženim zakonom o obrtu definira se obrt i njegovi oblici u skladu sa zakonom o trgovačkim društvima, kao samostalno i trajno obavljanje svih dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih i pravnih osoba. U raspravi o prijedlogu ovog zakona za riječ se javio Ivan Rabuzin (HDZ), koji je predložio Vladi kao predlagaču da razmisli o ponovnom osnivanju više obrtničke škole. Inače, obrt u Republici Hrvatskoj ima dugu tradiciju, pa tako i sada, u Hrvatskoj ima registriranih oko 70 tisuća obrtnika, vlasnika radnji, u kojima je zaposleno još 65 tisuća djelatnika. Taj broj obrtnika i zaposlenih u obrtu predstavlja značajan potencijal gospodarskog razvoja Hrvatske, pa bi time i obrtništvo moglo biti jedan od temelja gospodarskog razvitka. Zato ga je potrebno normativno i odgovarajuće ustrojiti - istaknuto je između ostaloga u večerašnjoj raspravi. Sjednica Zastupničkog doma nastavljena je izjašnjavanjem zastupnika o zaključcima o Izvješću o političkom stanju u Republici Hrvatskoj u 1992., i o zaključcima o Izvješću o rezultatima pretvorbe društvenih poduzeća do 1. ožujka 1993. godine, a o čemu je Zastupnički dom raspravljao na ovom zasjedanju. (Hina) dd 261953 MET mar 93