PRIHVAĆENI ZAKONI O NEPOSREDNIM POREZIMA I UPRAVNIM PRISTOJBAMA

ZAGREB, 25. ožujka (Hina) - Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici nakon očitovanja o amandmanima prihvatio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima, zatim Zakon o upravnim pristojbama, te poveo raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima, porez na dobit obračunava se i naplaćuje tijekom godine kao akontacija po godišnjem obračunu s time da se akontacija poreza plaća svakog mjeseca do konačnog financijskog izvještaja. Mjesečna akontacija uplaćivat će se do kraja idućega mjeseca za protekli mjesec uvečana za 70 posto eskontne stope Narodne banke Hrvatske za mjesec za koji se akontacija plaća. Po tom zakonu pravnim i fizičkim osobama koje ulažu sredstva u povećanje ili modernizaciju proizvodnih kapaciteta umanjuje se osnovica poreza na dobit za iznos ulaganja, a najviše do ostvarene dobiti. Zastupnici su prihvatili i zaključak da se ta odredba zakona primjenjuje retroaktivno, odnosno od 1. siječnja 1993. godine. Tim zakonom također se mijenja i način utvrđivanja troškova amortizacije, a ovlašćuje se Vlada da propiše kako se utvrđuju ti troškovi, a radi usklađivanja s inflatornim kretanjima. Po tom zakonu plaćom se smatraju i novčana primanja članova predstavničkih tijela društvenih i drugih organizacija, te naknada sudaca porotnika, a porez iz plaća ne plaća se između ostaloga iz mirovina i invalidskih primanja po bilo kojem osnovu, iz socijalne pomoći, doplatka na djecu, pomoći dobivene zbog uništenja imovine, studentskih i učeničkih nagrada i primanja. Zastupnici su prihvatili amandman da porez na dobit ne plačaju jedinice kazneno-popravnih domova. Stope poreza iz plaće su proporcionalne i različite ovisno o vrsti plaće, a utvrđuju se posebnim zakonom. Zaključkom Zastupničkom doma danas je Prijedlog zakona o administrativnim taksama promijenjen naziv u Zakon o upravnim pristojbama. Njime se regulira problematika plaćanja pristojbi na spise i radnje u upravnom postupku. Pristojbe se izražavaju u DEM, a plaćaju u protuvrijednosti u hrvatskim dinarima i to u gotovom novcu, a predstavljaju prihod državnog proračuna. U Zakon je ugrađen i amandman da se pristojbe po ovom zakonu plaćaju i na zahtjeve podnesene do stupanja na snagu danas usvojenog Zakona. Predloženim Zakonom o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, kojim se osigurava gotovo polovica državnog proračuna, predlažu se sniženje stopa poreza na promet, dječje odjeće i obuće, toaletnih proizvoda, aparata za mjerenje šećera u krvi i krvnog tlaka i crtaćeg pribora s 15 na pet posto, deterdženata i dječjih igračaka s 20 na pet posto, parfumerijskih i kozmetičkih proizvoda, prirodnih krzna i koža, proizvoda od plemenitih metala s 90 na 70 posto, te kreditnih usluga, usluga tova stoke i obalnog linijskog pomorskog prijevoza s 10 na pet posto. Predloženim izmjenama uvela bi se i obveza plaćanja poreza na promet telefonskih i telegrafskih usluga. U raspravi o prijedlogu zakona Anto Lovrić (HSS) apelirao je na smanjenje poreza na promet prirodnih medicinskih vina, medovine i jabukovače i to sa 40 na 20 posto, na pivo sa 50 na 30 posto, a za mineralnu vodu i osvježavajuća gazirana pića sa 30 na 15 posto, obrazlažući da će predloženi porezi uništiti vinogradarstvo, industriju piva i gaziranih pića. Predsjednik Sabora Stipe Mesić predložio je da se do izrade podnesenih amandmana na taj prijedlog zakona otvori rasprava o prijedlogu državnog proračuna. (Hina) žb 251401 MET mar 93