PREDSJEDNIK TUĐMAN PRIMIO SKUPINU RUSKIH NOVINARA

ZAGREB, 25. ožujka (Hina) - Predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman primio je večeras u Predsjedničkim dvorima skupinu ruskih novinara, predstavnika ruskih novinskih agencija, dnevnika, tjednika i ruske televizije koji, u organizaciji hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, u našoj zemlji borave od 19. ožujka. U njihovoj pratnji bio je veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj Leonid Vladimirovič Keresteđijanc. Cilj posjeta ruskih novinara Hrvatskoj je da ruskom informativnom prostoru pruže što bolju i objektivniju sliku zbivanja u Hrvatskoj te da spoznaju istinu o ratu koji se vodi protiv naše zemlje kao i s glavnim odrednicama hrvatske unutrašnje i vanjske politike. Za susreta s predsjednikom Tuđmanom ruski su se novinari osobito zanimali za genezu sukoba na tlu bivše Jugoslavije, uzroke rata, prilike u zonama pod zaštitom UN u Hrvatskoj, situaciju u zadarskom zaleđu, mogući ruski utjecaju na rješavanju krize i za hrvatski stav glede rata u BiH. Pozdravljajući ugledne predstavnike medija iz, kako je rekao, prijateljske i velike Rusije, predsjednik Tuđman je podsjetio na povijesne, političke i kulturne veze koje vežu ruski i hrvatski narod. Osvrćući se na uzroke raspada bivše jugoslavenske države, Predsjednik je upozorio kako se na taj problem ne smije gledati kroz prizmu bivšeg SSSR-a ili Ruske Federacije jer su Hrvati, kao jedan od najstarijih europskih naroda, bili pristaše slavenske i južnoslavenske ideje, tražeći pritom ravnopravnost i slobodu. Spomenuo je da je Hrvatska predlagala da se kriza riješi preobrazbom bivše države u konfederalni savez, što je Beograd odbio i započeo agresiju kako bi obnovirao komunizam i osvojio hrvatska područja u kojima je živjela srpska manjina. Hrvatski je narod, istaknuo je dr. Tuđman, pružio herojski otpor toj agresiji, spriječio okupaciju čitave države i razaranja kakva možemo danas vidjeti u BiH. Napomenuo je da je sve to postignuto jedinstvom i odlučnošću hrvatskog naroda, a danas je od toga nenaoružanog naroda stvorena vojska od 200 tisuća ljudi. Naš je zadatak uspostava ustavnopravnog poretka na 22 posto privremeno zaposjednutog hrvatskog teritorija, na kojem ne živi ni polovica ukupnog srpskog pučanstva u Hrvatskoj, a koji se sada nalazi pod zaštitom UN. Hrvatska je spremna i zainteresirana za političko rješenje i što skoriju normalizaciju odnosa, a Srbima su zajamčena sva građanska i etnička prava u našoj zemlji. Predsjednik Tuđman je dodao da hrvatske vlasti razgovaraju sa Srbima iz zaposjednutih područja te da je čak potpisan i sporazum u zoni Zapad (područje Okučana i Pakraca), da postoje kontakti i s ljudima iz Knina, no srpski ekstremisti to sprečavaju. Izrazio je nadu da će zaustavljanjem rata u BiH doći i do stvaranja uvjeta za mir i normalizaciju odnosa i na tim područjma, "iako to neće ići lako zbog svih zločina počinjenih u ratu". Mlada hrvatska država, nastavio je predsjednik Tuđman, opredijelila se za demokratski put i hrvatskom je narodu stalo do toga da se demokratske promjene u Rusiji nastave i razvijaju, jer je Rusija kroz povijest uvijek igrala značajnu ulogu. "Mislim da bi Rusija mogla odigrati značajnu ulogu kao posrednik između Srbije i Hrvatske, zbog njenog tradicionalno velikog utjecaja na Srbiju kao pravoslavnu zemlju kako bi došlo do stvaranja mira", ocijenio je dr. Tuđman, istaknuvši da srpska politika računa na zainteresiranost ruskog utjecaja na Balkanu. Naglasio je da oni koji žele nastavak rata i stvaranje velike Srbije žele i poraz demokracije i pad Jeljcina, kao što su i 1991. paktirali s generalima koji su spremali puč protiv Gorbačova. Glede političkih rezultata akcije oslobađanja Masleničkog ždrila, predsjednik Tuđman je, ističući važnost gradnje novog mosta, zbog povezivanja južne sa sjevernom Hrvatskom, ponovio da je Hrvatska nastojala doći do političkog rješenja tog pitanja, ali da je druga strana iako formalno pristajući na dogovor, zapravo sustavno odbijala takvo što. "Hrvatska je javnost jednodušno pozdravila tu akciju, a time smo i dokazali da ćemo, iako smo spremni na mirno rješenje, ako bude trebalo i vojno osloboditi zaposjednuta područja", rekao je, među ostalim, predsjednik Tuđman. U svezi s krizom u BiH, kazao je kako rat koji se tamo vodi poprima čudovišne razmjere te da, s bilo koje strane, nema smisla da se on i nastavi. Buduće ustavno uređenje BiH Hrvatska vidi kao zajednicu triju konstitutivnih naroda na konfederalnoj osnovi, ponovio je hrvatski Predsjednik, kazavši: "Čini mi se da su sve strane osuđene na primirje i mir". (Hina) mć 252037 MET mar 93