PREMIJER ŠARINIĆ UPUTIO PISMA SVJETSKIM DRŽAVNICIMA

ZAGREB, 11. ožujka (Hina) - Predsjednik hrvatske Vlade inž. Hrvoje Šarinić uputio je pismo državnom tajniku SAD-a i predsjednicima vlada Belgije, Francuske, Austrije, Luxemburga, Mađarske, Švedske, Finske, Portugala, Grčke, Velike Britanije, Nizozemske, Italije, Njemačke, Španjolske, Poljske, Norveške, Izraela, Turske, Danske, Slovačke, Češke i Švicarske konfederacije. Pismo istog sadržaja upućeno je i čelnicima svjetskih humanitarnih organizacija. Pismo premijera Šarinića glasi: "Pojava ogromnog broja prognanika i izbjeglica, kao posljedice brutalnog rata nametnutog Republici Hrvatskoj, a potom i Bosni i Hercegovini od strane Srbije i Crne Gore, u ovom trenutku predstavlja za Republiku Hrvatsku teško rješiv humanitarni, gospodarski, socijalni i financijski problem te direktno ugrožava socijalnu i gospodarsku stabilnost Republike Hrvatske i stoga zahtijeva posebnu pažnju i trajno pronalaženje primjerenih rješenja. Krajem ožujka i početkom travnja 1992. godine, uslijed širenja rata na područje Bosne i Hercegovine, izrazito veliki broj izbjeglica iz BiH traži utočište u Republici Hrvatskoj. Poštivajući u potpunosti međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava Republika Hrvatska je daleko iznad svojih mogućnosti prihvatila brigu o preko 350.000 izbjeglica iz BiH. Njihov broj raste iz dana u dan, tako da svakodnevno granicu između BiH i Hrvatske prijeđe oko 300 - 500 izbjeglica, od kojih samo dio ostaje u Hrvatskoj, mahom kod prijatelja ili rodbine, dok ostali nastavljaju dalje u susjedne europske zemlje. Prema izvješću Ureda za prognanike i izbjeglice kroz Republiku Hrvatsku je u tranzitu prema ostalim europskim zemljama do sada prošlo 545.000 izbjeglica iz BiH, od toga: 320.000 u zemlje članice EZ (230.000 od toga samo u SR Njemačku), 70.000 u Austriju, 25.000 u Švicarsku, 20.000 u Mađarsku, 70.000 u Sloveniju, 15.000 u Švedsku i 25.000 u ostale europske zemlje. Prema posljednjem izvješću UNHCR-a, ukupan broj stradalnika u izbjegličkoj krizi na području bivše Jugoslavije, bilo da se radi o raseljenim osobama, izbjeglicama ili ostalim ugroženim osobama, procjenjuje se na oko 3,5 milijuna ljudi. Unatoč ogromnim nastojanjima i osudi od strane međunarodne zajednice, proces "etničkog čišćenja" i taktika terora nastavlja se i dalje s ciljem prisiljavanja ljudi da napuste svoje domove. "Etničko čišćenje" nesrpskog pučanstva se i dalje provodi u BiH, na UNPA područjima u Hrvatskoj, a također i u Srbiji. Naime, oko 30.000 Hrvata je do sada napustilo Vojvodinu, a od 7.000 Hrvata iz Janjeva u Kosovu ostalo ih je još samo 700. Prema posljednjem izvješću Ureda za prognanike i izbjeglice od 17. veljače 1993. godine Republika Hrvatska zbrinjava 253.705 prognanika (uglavnom iz "ružičastih zona" i UNPA područja), 31.449 izbjeglica iz Srbije (Hrvata iz Vojvodine i Kosova) i 366.971 izbjeglica iz BiH (od toga je registrirano 282.285 i prema procjenama s terena 84.686 neregistriranih). Ukupno Republika Hrvatska zbrinjava oko 652.125 prognanika i izbjeglica. Nastavak rata u BiH također izravno ugrožava i sigurnost Republike Hrvatske. Preko granica BiH u Hrvatsku se konstantno slijeva nova plima izbjeglica. Opterećenje koje Republika Hrvatska podnosi pri zbrinjavanju prognanika i izbjeglica teško bi mogle izdržati i gospodarski mnogo razvijenije zemlje. Nova srpska osvajanja sve više zaoštravaju ovaj problem i izbjegličku krizu dovode do granica nekontrolirane eksplozije nesagledivih razmjera po sigurnost i stabilnost Europe. Suočeni smo s činjenicom da do sada nisu učinjeni potrebni koraci kako bi se osigurao povratak prognanika u UNPA i "ružičaste zone", što je ujedno glavni stup Vanceova mirovnog plana, ali i uzrok rastućih socijalnih napetosti u Republici Hrvatskoj. Vrlo mali napredak u tom pogledu učinjen je jedino u Sektoru Zapad, međutim, dosadašnji sveukupni rezultati u smislu povratka prognanika i izbjeglica u "ružičaste zone i UNPA područja su negativni, a nastavlja se i protjerivanje hrvatskog pučanstva iz UNPA područja (posljednji primjer - Sektor Jug). Točan broj ugroženog hrvatskog i nesrpskog pučanstva koji je ostao u UNPA područjima i "ružičastim zonama" nije nam poznat. Od dolaska snaga UNPROFOR-a iz UNPA područja je prema našoj procjeni protjerano još oko 3.000 ljudi, uglavnom Hrvata ,a oko 500 njih je ubijeno. Do sada se niti jedan prognanik nije vratio svome domu u UNPA područja, niti u "ružičaste zone". Jedine naznake progresa vidljive su u UNPA sektoru ZAPAD gdje je do sada bilo organizirano oko 2.000 posjeta, a rade se planovi povratka 800 - 900 Hrvata i oko 500 - 600 Srba, uz pomoć Vlade Republike Hrvatske, a u suradnji s UNHCR-om. Poštivajući u potpunosti međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava, Republika Hrvatska je daleko iznad svojih mogućnosti prihvatila brigu o ovako velikom broju prognanika i izbjeglica. Ukupni troškovi Republike Hrvatske za zbrinjavanje prognanika i izbjeglica u 1992. godini procjenjuju se na 1.371.911.860 US dolara (od toga 706.479.014 US dolara za prognanike, a 665.432.866 US dolara za izbjeglice). Dakako, očekuje se da će u 1993. ukupni proračunati troškovi zbrinjavanja prognanika i izbjeglica ponovno premašiti jednu milijardu US dolara. Daleko iznad svojih mogućnosti Republika Hrvatska pruža izbjeglicama iz BiH kompletnu primarnu zdravstvenu zaštitu kao i školovanje što se ogleda u deficitu od 62,5 milijuna US dolara u zdravstvu te 26 milijuna US dolara u školstvu. Zbog iscrpljenosti svih mogućih kapaciteta, gospodarskih problema, socijalnih napetosti i nemogućnosti prihvata novih izbjeglica iz BiH, Vlada Republike Hrvatske je do sada više puta zatražila njihov prihvat od susjednih europskih zemalja. Republika Hrvatska je do sada primila značajnu humanitarnu pomoć u hrani, lijekovima, higijenskim potrepštinama, odjeći i slično. U tom pogledu posebnu zahvalnost dugujemo svim humanitarnim organizacijama koje u tome sudjeluju, posebice UNHCR, ICRC, UNICEF, WHO, IOM, IFRC, Njemačkom uredu za humanitarnu pomoć te Uredu Europske zajednice. ECO program Europske zajednice posebno je značajan i uspješan. Neke europske zemlje, prije svega Njemačka, Austrija, Švicarska, Belgija, Nizozemska, Danska i Italija, pružile su značajnu pomoć pri osnivanju novih izbjegličkih centara kao i prenamjeni postojećih zgrada osiguravajući potrebna sredstva da bi boravišta bila primjerena zimskim uvjetima. Stoga koristim priliku da se i njima posebno zahvalim. Uzastopnim apeliranjem na međunarodnu zajednicu da pomogne ravnomjerno ponijeti teret najteže izbjegličke krize nakon drugog svjetskog rata, Republika Hrvatska dosad je primila, za što se i ovom prilikom zahvaljujemo, direktnu financijsku pomć od EZ u iznosu od 5 (od ukupno 15) milijuna ECU-a namijenjenu za podmirenje dijela troškova organiziranog hotelskog smještaja prognanika i izbjeglica; te UNHCR-a namijenjena obiteljima u Hrvatskoj koje su udomile izbjeglice u iznosu od 10,5 milijuna US dolara kao i direktnu financijsku potporu u iznosu od 5 milijuna US dolara za podmirenje dijela troškova pruženih zdravstvenih usluga izbjeglicama iz BiH od čega je stiglo već 2 milijuna US dolara. Unatoč što nam ova prva direktna financijska pomoć pruža nadu, stanje je i dalje nepodnošljivo. Rezerve kojima Republika Hrvatska raspolaže potpuno su iscrpljene, ne ostavljajući nam drugu mogućnost nego da se i ovim apelom obratimo Vašoj Ekscelenciji kao i drugim razvijenim zemljama svijeta za pomoć kako bi se ublažila tragedija ratom pogođenog pučanstva. Posebno skrećemo pažnju na teško stanje zdravstva (deficit) i školskog sustava Republike Hrvatske. Zahvaljujem se na razumijevanju i hitnom očitovanju u svezi ovog apela", navodi se na kraju pisma premijera Šarinića. (Hina) dd 111237 MET mar 93