PISMO PREDSJEDNIKA TUĐMANA GLAVNOM TAJNIKU UN

ZAGREB, 20. ožujka (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman uputio je 19. ožujka pismo glavnom tajniku Ujedinjenih naroda Butrosu Butros-Galiju. Teks pisma objavljujemo u cjelosti: "Moja zemlja visoko cijeni vaša neumorna i predana nastojanja na uspostavljanju mira na teritoriju Republike Hrvatske i na prostoru bivše Jugoslavije. Ujedinjeni narodi imaju stožernu ulogu u sadašnjim inicijativama za stvaranje stabilnosti i sigurnosti u regiji. Iskreno cijeneći sve akcije koje trenutačno poduzimate, želio bih iskoristiti ovu prigodu da ponovim neke od najvažnijih točaka hrvatskog prijedloga za olakšavanje i poboljšanje budućeg djelovanja UNPROFOR-a. Hrvatska pozdravlja činjenicu da Ujedinjeni narodi ozbiljno razmatraju naš zahtjev za djelotvorniji i odlučniji mandat UNPROFOR-a u Republici Hrvatskoj. Čvrsto vjerujemo da bi provedba novog mandata UNPROFOR-a trebala jasno biti u skladu s političkim rješenjem koje se treba definirati pod okriljem Vijeća sigurnosti. To bi rješenje trebalo zajamčiti suverenitet i teritorijalni integritet Republike Hrvatske, uključujući uvođenje vlasti hrvatske Vlade na čitavom teritoriju republike, kao i osiguranje maksimuma poštovanja ljudskih i manjinskih prava u Hrvatskoj. Zauzimamo se za definiranje obveza koje hrvatska Vlada i lokalne srpske vlasti moraju ispuniti na svakom stupnju mirovnog procesa, tako osiguravajući potpunu provedbu Vanceova plana. Naše je čvrsto mišljenje da sadašnja mirovna operacija na hrvatskom tlu treba biti redefinirana tako da se koriste konkretni mehanizmi za aktivnu primjenu Vanceova plana, uključujući i vremenske okvire za njegovu postupnu provedbu. Jedino kroz djelotvornu primjenu relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti moći ćemo postići pravedno i trajno rješenje za sadašnju krizu u najkraćem mogućem razdoblju. U sadašnjem trenutku UNPROFOR djeluje na teritoriju dviju suverenih država, članica UN - Hrvatske i Bosne i Hercegovine - i na teritoriju Republike Makedonije. Stoga, 'Jugoslavija' nije nadležna ni u pravnom ni u političkom smislu za sadašnju akciju UNPROFOR-a. Ovo nije građanski rat već međunarodni oružani sukob izazvan srpskom agresijom na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. To je bit krize. Zbog toga, definicija karaktera mirovnog mandata i formalni sporazum o statusu snaga Ujedinjenih naroda mora se postići između vlada tih zemalja i Ujedinjenih naroda. Prema tome, sporazum o budućem mandatu i statusu UNPROFOR-a u Hrvatskoj mora se zaključiti između Ujedinjenih naroda i Vlade Republike Hrvatske. Hrvatska bi željela da se mandat UNPROFOR-a produži za dodatnih šest mjeseci, zasnovan na premisama dinamičnog koncepta postupne provedbe Vanceova plana i oslonjen na političko rješenje koje bi poštovalo suverenitet Hrvatske kao i prava manjina na njezinu teritoriju s ciljem stvaranja trajne unutarnje i regionalne stabilnosti i sigurnosti. Djelovanje UNPROFOR-a u Hrvatskoj mora imati pristup paralalen u duhu i provedbi s akcijom koju svjetska zajednica priprema poduzeti u Bosni i Hercegovini. Uspjeh primjene mirovnog plana u Bosni i Hercegovini tijesno je povezan s pozitivnim ishodom mirovne akcije u Hrvatskoj. Stoga Hrvatska traži isti stupanj odlučnosti za postizanje mirnog rješenja zasnovanog na ključnim rezolucijama Vijeća sigurnosti i mirovnim planovima formuliranim pod okriljem Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Neuspjeh mirovnih napora u Hrvatskoj umanjit će nade za odvraćanje srpske agresije u Bosni i Hercegovini i za okončanje nepodnošljive patnje civila i materijalnog razaranja. Ostajemo odlučni u tome da bi buduće djelovanje UNPROFOR-a u Hrvatskoj trebalo biti zasnovano na sljedećim temeljnim načelima: a) trenutni početak procesa ponovne uspostave civilne hrvatske vlasti u tzv. 'ružičastim zonama'; b) potpuna i trenutna demilitarizacija Područja pod zaštitom UN (UNPA) i uspostavljanje lokalnih policijskih snaga u skladu s općim načelima Vanceova plana; c) potpuna primjena rezolucije 769 (iz 1992. godine) Vijeća sigurnosti kojom se nalaže čvrsta kontrola graničnih područja u Hrvatskoj od strane snaga UNPROFOR-a tamo gdje se granice UNPA područja poklapaju s međunarodno priznatim granicama Republike Hrvatske; bez učinkovite kontrole tih granica nastavit će se agresija srpskih snaga i ubuduće; d) dobrovoljni i bezuvjetni povratak svih izbjeglih i prognanih osoba njihovim domovima. Hrvatska vjeruje da bi jedan od prvih koraka u procesu reintegracije, što bi bio dio novog mandata UNPROFOR-a, trebao biti promocija mjera izgradnje povjerenja koje bi imale za cilj smanjivanje nepovjerenja i napetosti između ljudi u tom području. Važno je normalizirati život i životne uvjete na čitavom teritoriju Hrvatske što je prije moguće. Zato bi jedna od prvih zadaća UNPROFOR-a trebala biti ponovno otvaranje glavnih putova, željezničkih pruga, vodovoda, električnih dalekovoda i naftovoda kroz UNPA područja. Bitno je odmah uspostaviti normalan željeznički promet na pruzi Zagreb-Knin-Split. U procesu ponovnog otvaranja putova prioritet treba dati auto-cesti Zagreb-Slavonski Brod-Županja, kao i putovima Karlovac-Plitvice-Obrovac-Šibenik; Plitvice-Gračac-Knin-Split; Vinkovci-Ilok; Vinkovci-Vukovar i Osijek-Bilje-Beli Manastir-Kneževo. Operacija Ujedinjenih naroda u Republici Hrvatskoj trebala bi također osigurati stalnu humanitarnu pomoć pučanstvu u okupiranim područjima i pučanstvu u dijelovima Hrvatske koja su izolirana i blokirana zbog neprijateljstava, posebice u južnom priobalnom području Dalmacije. Hrvatska Vlada priprema razne mjere za normalizaciju životnih uvjeta u UNPA područjima, koje će biti poduzete nakon odlučne primjene koja se očekuje od UNPROFOR-a. Pripravni smo poduzeti sve mjere za ponovno uspostavljanje i integriranje školskog sustava, socijalne i zdravstvene skrbi i mirovinskog sustava s ostalim dijelom Republike Hrvatske. Izdat ćemo hrvatske osobne iskaznice svim građanima u UNPA područjima, kao i putovnice i ostale dokumente u skladu s postojećom procedurom. Ponovno otvaranje visoko-naponskog dalekovoda kroz Sektor Jug od životne je važnosti za milijun stanovnika u Dalmaciji, a također je od koristi i za srpsko pučanstvo u Sektoru Jug. Jadranski naftovod koji dijelom prolazi kroz Sektor Zapad također bi trebao odmah biti ponovno otvoren zbog njegove strateške važnosti za Republiku Hrvatsku, kao i za susjedne zemlje srednje Europe. Hrvatska je Vlada pripravna otpočeti izravne razgovore o normalizaciji, stvaranju povjerenja i problemima manjinskih prava s legitimnim predstavnicima srpskog pučanstva iz svih UNPA sektora, to jest s onima koji su bili izabrani na lokalnim izborima prije izbijanja sukoba. Čvrsto vjerujemo da bi jedan od važnih koraka u obnovljenom i revidiranom mandatu UNPROFOR-a trebao biti organiziranje lokalnih izbora pod međunarodnim nadzorom u tim dijelovima Hrvatske, uzimajući u obzir popis stanovništva iz 1991. godine; tako bi dobili legitimne predstavnike Srba i drugog lokalnog pučanstva na svim razinama vlasti. Pozdravili bismo sudjelovanje tih izabranih predstavnika u radu oba doma hrvatskog parlamenta. Hrvatska ne može biti zadovoljna rezultatima sadašnje operacije UNPROFOR-a, niti načinom na koji se ona izvodi. Premda pozdravljamo hrabre napore osoblja UNPROFOR-a i njegovu odanost miru, moramo nažalost izraziti naše nezadovoljstvo činjenicom da najvažnije odredbe Vanceova plana još nisu ispunjene. Mislimo da je to u prvom redu zbog ograničenog karaktera postojećeg mandata UNPROFOR-a, koji se pokazao neadekvatnim za otpočinjanje i potporu procesu povratka izbjeglica, za kontrolu međunarodnih granica Hrvatske, razoružavanje srpskih paravojnih jedinica i ponovno uspostavljanje vlasti hrvatske Vlade u 'ružičastim zonama' i UNPA područjima. Rezolucija Vijeća sigurnosti 807 (iz 1993. godine) koja snagama UNPROFOR-a dozvoljava dodatne mjere za njihovu vlastitu zaštitu, dobra je polazna točka za jačanje provedbe Vanceova plana, uzevši u obzir činjenicu da je odobrenje Vijeća sigurnosti da UNPRFOR koristi silu kada je to potrebno bitno ne samo za osobnu sigurnost jedinica UN, nego i za ispunjenje svih neispunjenih odredbi Vanceova plana. Iako je Hrvatska obvezna na punu suradnju s UNPROFOR-om, ne možemo prihvatiti produženje istog mandata koji je srpska strana zloupotrebljavala. Pregovori i građenje povjerenja apsolutno su bitni, ali taj proces ne može započeti, niti se može izvršiti bez pojačanog mandata UNPROFOR-a i međunarodnih jamstva za osiguranje rezultate mirovnog procesa u regiji". (Hina) sb 200241 MET mar 93