Članovi odbora glasali su 15. lipnja, a danas nastavili glasati o amandmanima na Komisijin prijedlog uredbe o obnovi prirode. Na kraju, amandmanima dopunjen tekst nije dobio većinu, za je glasalo 44 zastupnika, a isto toliko ih je bilo protiv, dok suzdržanih nije bilo.
Sada će Odbor za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane predložiti da se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta odbaci prijedlog Komisije. Parlament bi o tome trebao glasati na plenarnoj sjednici u srpnju u Strasbourgu, ako to pitanje bude uvršteno u dnevni red.
Drugi suzakonodavac, Vijeće Europske unije, prošli je tjedan izglasalo svoju zajedničku poziciju, koja služi kao polazište za pregovore s Parlamentom o konačnom tekstu zakona. Ministri okoliša država članica do zajedničke pozicije o prijedlogu zakona nisu došli konsenzusom, nego glasanjem. Od 27 država članica za je glasalo njih 20, pet država Finska, Italija, Nizozemska, Poljska i Švedska bile su protiv, dok su dvije, Austrija i Belgija bile su suzdržane.
Europska komisija je u lipnju prošle godine predstavila je prijedlog novog Zakona o obnovi prirode. To bi, prema prijedlogu Komisije, bio prvi takav u svijetu jer postavlja pravno obvezujuće ciljeve za obnovu degradiranih kopnenih i morskih ekosustava diljem EU-a.
Cilj je prijedloga obnoviti ekosustave, staništa i vrste na kopnenim i morskim područjima EU-a. U njemu se od država članica traži da uspostave mjere obnove koje obuhvaćaju najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU-a do 2030., a u konačnici i sve ekosustave kojima je potrebna obnova do 2050.
Krajem svibnja, najveći zastupnički klub u Parlamentu, Europske pučke stranke odlučio se povući iz pregovora s drugim zastupničkim klubovima o zajedničkoj poziciji.
Prema EPP-u, tekst zakona u obliku u kojem je predložen doveo bi “do smanjenja proizvodnje hrane, povećao bi cijene, dodatno ugrozio sigurnost hrane u Africi i blokirao infrastrukturne projekte koji su ključni za klimatsku tranziciju”.
S druge strane, predstavnici Zelenih se nadaju da će zastupnici na plenarnoj sjednici prihvatiti tekst zajedničke pozicije na temelju koje bi Parlament onda pregovora s Vijećem o konačnom tekstu zakona.
Njemačka zastupnica Zelenih Jutta Paulus izjavila je da “sudbina zakonskog prijedloga nije odlučena današnjim glasanjem”, te izrazila nadu da će biti prihvaćen na plenarnoj sjednici. Ona je također pozvala konzervativne zastupnike da prestanu “sa svojom dezinformacijskom kampanjom”.
HDZ-ov zastupnik Tomislav Sokol izrazio je u utorak zadovoljstvom ishodom glasanja na Odboru za okoliš.
“Zadovoljan sam što je Odbor ENVI odbio zakonodavno izvješće o Uredbi o obnovi prirode jer se radi o, po hrvatske ribare, štetnom zakonodavstvu. Od početka smo bili svjesni da će ovaj zakon biti oblikovan prema interesima zelenih ekstremista i zato sam se snažno protivio njegovom donošenju”, istaknuo je Sokol u priopćenju. Dodao je da se ovim prijedlogom “pod krinkom zaštite prirode, želi smanjiti područje u kojem je našim ribarima u Jadranskom moru dozvoljeno ribariti”.
"Dodatno zabrinjava i to što se Akcijskim planom za zaštitu i obnovu morskih ekosustava zapravo postupno zabranjuje koćarenje u svim morskim zaštićenim područjima s ciljem da se ono do 2030. na tim područjima u cijelosti zabrani. Dakle, s jedne strane, hrvatskim ribarima želi se smanjiti područje na kojima im je dozvoljeno baviti se ribarstvom, a s druge strane želi se zabraniti koćarenje. U takvim okolnostima to bi značilo da bi se potrošačima na ribarnicama umjesto svježe ulovljene ribe iz Jadranskog mora nudila ona uvezena iz trećih država", tvrdi Sokol.
Prijedlog uredbe u nadležnom odboru ENVI podržali su socijaldemokrati, zeleni i Ljevica no prethodno je odbačen i na Odboru za ribarstvo čiji je član hrvatski eurozastupnik Fred Matić koji odbacuje tvrdnje da šteti interesima hrvatskih ribara.
"Nije ovo nije ni prvi ni zadnji put da HDZ-ovci lažu i obmanjuju javnost svojim priopćenjima. To je dokument koji je trebao biti pravno obvezujući temelj za budućnost ribarstva, vrlo dobro napisan od strane izvjestiteljice u Odboru za ribarstvo iz Zelenih, a smjernice su postavljene tako da niti jedna država koja ih ne može ispuniti zbog više sile ili klimatskih promjena neće biti penalizirana. Do prije dva mjeseca svi smo se slagali da je potrebno održavati ravnotežu između interesa ribarskog sektora i zaštite ribljeg fonda. Međutim, kako se približavaju izbori, stranke desnice u suradnji s klubom liberala promijenile su ploču i govore, otprilike, da je Bog stvorio čovjeka i da čovjek može izloviti svu ribu u šest mjeseci", rekao je SDP-ov eurozastupnik za Hinu te ustvrdio da "niti jednom odredbom nisu bila ugrožena prava hrvatskih ribara".