Akt o umjetnoj inteligenciji ključna je legislativna inicijativa EU-a koja za cilj ima na adekvatan način pripremiti društvo i zajedničko tržište na promijenjene okolnosti koje donosi umjetna inteligencija. Pravila se uvode na temelju potencijala umjetne inteligencije da prouzroče štetne posljedice, odnosno što je rizik za štetnu posljedicu veći i regulatorni zahtjevi su stroži.
Sunadležni Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) i Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) Europskog parlamenta usvojili su izvješće s amandmanima na Akt o umjetnoj inteligenciji, nakon kompleksnih pregovora između zastupničkih klubova. Glavni izvjestitelji za izvješće su zastupnici Rumunj Dragoş Tudorache (LIBE) i Talijan Brando Benifei (IMCO).
Usvojeni tekst sadrži amandmane na prijedlog Europske komisije kojima se, između ostalog, donose preciznije usklađene definicije, fokusirajući se na strojno i duboko učenje. Unaprjeđuje se okvir za mala i srednja poduzeća, kao i poboljšava sustav procjene rizika, priopćio je ured HDZ-ovog eurozastupnika Karla Resslera.
Visokorizičnima se neće automatski smatrati unaprijed određene kategorije, već oni sustavi koji nose značajne rizike za zdravlje, sigurnost ili temeljna prava. Planira se uspostava nadzornog tijela koje će imati savjetodavnu ulogu, dok će izvršne ovlasti imati nacionalna tijela i Europska komisija. Predviđaju se zahtjevi transparentnosti za sustave umjetne inteligencije opće namjene, poput ChatGPT-a.
Kao potpredsjednik posebnog Odbora za umjetnu inteligenciju, zastupnik Ressler je od predlaganja Akta u travnju 2021. sudjelovao u kreiranju pozicije Parlamenta, uloživši i niz amandmana usmjerenih na preciznije definiranje obveza svih aktera uključenih u razvoj, stavljanje na tržište i korištenje sustava umjetne inteligencije.
„Ovo je značajan korak prema jedinstvenom europskom okviru za umjetnu inteligenciju – središnjoj tehnologiji nove industrijske revolucije. Ključna ideja je pokušati minimizirati rizike koje svaka tehnologija nosi, ali i iskoristiti transformacijske potencijale. Prije svega za povećanje kvalitete života, za europsku inovativnost i konkurentnost, te kao motor hvatanja koraka s najrazvijenijim državama svijeta.“, istaknuo je Ressler.
Resslerov stranački kolega Tomislav Sokol, koji je sudjelovao u glasanju u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, ističe da se eurozastupnici protive mogućnosti da se tom tehnologijom prikupljaju osobni podaci u cilju vrednovanja građana. U tom je pitanju Parlament u suglasju i s Vijećem EU-a i Komisijom.
"Za građane je iznimno važno što smo zakonodavnim izvješćem zabranili koncept društvenog vrednovanja kojim se pomoću algoritama može prikupljati širok spektar podataka o građanima i njihovom ponašanju. Primjerice, da korištenje umjetne inteligencije u svrhu društvenog vrednovanja nije zabranjeno, bilo bi moguće vezati kreditnu sposobnost građana uz to kupuju li građani cigarete ili voze li se bez tramvajske karte. Drugim riječima, ako bi se njihovo ponašanje ocijenilo prihvatljivim to bi pozitivno utjecalo na njihovu kreditnu sposobnost, a ako bi se ono ocijenilo neprihvatljivim, kreditna sposobnost bi im se umanjila. To su pokušaji kontrole ponašanja građana koji su poznati u nedemokratskim državama", ističe Sokol.
Usvajanje izvješća na plenarnoj sjednici očekuje se u lipnju, a zatim počinje trijalog s Vijećem i Komisijom. Očekuje se da će Europska unija novi zakon dobiti početkom iduće godine.